Dragi čitaoci, u prošlom broju smo „razumljivim riječima“ govorili o dijabetesu i tipovima dijabetesa. U ovom broju nastojat ćemo da, također bez mnogo „doktorskih izraza“, objasnimo kako možete spriječiti nastanak dijabetesa tip 2, te zašto i kako što ranije otkriti dijabetes ukoliko ga već imate.

U prošlom broju smo rekli da se dijabetes tip 2 obično javlja kod ljudi srednje ili starije dobi (ponekad i kod mlađih). Također smo rekli da je sklonost obolijevanju od ovog tipa dijabetesa nasljedna, pa su u nekim porodicama češći slučajevi obolijevanja od dijabetesa. Međutim, ako neko ima nasljednu sklonost, to ne znači nužno da mora i oboljeti od dijabetesa.

Dijabetes tip 2 je moguće spriječiti!

Postoji i čitav niz drugih faktora rizika koji doprinose pojavi dijabetesa, a na koje možemo uticati i značajno smanjiti rizik da obolimo od dijabetesa. Među tim faktorima posebno se ističu:

• prekomjerna tjelesna težina i gojaznost,
• nedovoljna tjelesna aktivnost i
• nezdrava ishrana.

Kod osoba sa urođenom sklonošću ovi faktori prvo dovode do stanja u kojem tijelo ne može ispravno koristiti vlastiti inzulin (tzv. inzulinska rezistencija), pa gušterača nastoji proizvoditi sve veće količine vlastitog inzulina. Vremenom sposobnost gušterače da proizvodi inzulin počinje sve više da slabi, pa dolazi i do nedostatka vlastitog inzulina.

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost najčešće su uzrokovane nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i neusklađenom ishranom. Ukoliko već imate višak kilograma ili ste čak gojazni, vjerovatno osjećate da ste već u „začaranom krugu“ i da vam je teško biti fizički aktivan kao nekad. Također, vjerovatno mislite da jedete i manje nego ranije, ali da nikako ne uspijevate smršati.

I vjerovatno ste u pravu! Ali ne očajavajte, dobra vijest je da ovo ne mora biti tako teško promijeniti! Ne morate trošiti mnogo vremena i novca, ne morate se baviti određenim sportovima i izlagati prevelikom naporu, ne morate gladovati, drastično smanjivati količinu hrane na svom tanjiru ili kupovati neku posebnu skupu hranu. Jedino što je potrebno je da potražite pomoć i savjete od svog doktora, da naučite nešto novo i da budete dosljedni u svojoj odluci da učinite nešto dobro, kako za svoje zdravlje, tako i za one koji vas vole, koji ovise o vama i koji se brinu za vas.

Preporučuje se da svaki dan radite neku vrstu fizičke aktivnosti koja odgovara brzom hodanju u trajanju 30 minuta. Dakle, to može biti i šetnja, s tim da će ona trajati 60 minuta. Razmislite o tome koje tjelesne aktivnosti lično vama odgovaraju (šetnja, biciklizam, plivanje, rad u vrtu, košenje trave, cijepanje drva i sl.) i posavjetujte se sa svojim doktorom o tome koliko vremena biste se svakodnevno trebali baviti tim aktivnostima uzevši u obzir vaše trenutno zdravstveno stanje, tjelesnu težinu i navike u prehrani.

Prije nego napravite ikakve promjene u svojoj ishrani, zapisujte svakodnevno sve što pojedete i popijete (upišite i količine, bez obzira bio to čitav obrok ili usputni zalogaj) barem 3-4 uobičajena dana. Zatim pokažite taj spisak svom doktoru i zamolite ga da vam objasni šta je višak u vašoj ishrani, zašto i čime se može zamijeniti. Zamolite svog doktora da vam objasni razlike u sastavu pojedinih namirnica, različite uloge bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vlakana, minerala i vitamina u vašoj ishrani, te da vam pomogne da bolje prilagodite ishranu svom zdravstvenom stanju i stepenu tjelesne aktivnosti. Nemojte se ustručavati, posao doktora je također i da vam pruži edukaciju i savjetovanje. Vjerovatno ćete se vrlo prijatno iznenaditi kad shvatite da možete jesti čak i češće i količinski više hrane nego ranije, a da uz to smanjite tjelesnu težinu. Posebno će vam biti drago kad shvatite da za ukusnu i zdravu hranu, koja će vam pomoći da izgubite kilograme i spriječite dijabetes, nećete morati potrošiti više novca. Jedino što ćete trebati to je da naučite par novih stvari, da odbacite predrasude i prihvatite nove navike u ishrani.

Zašto je bitno na vrijeme otkriti dijabetes tip 2?

Ukoliko se dijabetes ne otkrije na vrijeme i ukoliko se ne otpočne sa pravilnim liječenjem, glukoza (šećer) u krvi će većinu vremena biti iznad normalnih granica, a tada ona djeluje veoma štetno na organizam. Povišena glukoza u krvi dugoročno oštećuje krvne sudove i nerve, pa nastaju oštećenja na raznim organima, što nazivamo hroničnim komplikacijama dijabetesa. Dijabetes koji nije kontroliran dovodi do oštećenja i gubitka vida; do oštećenja bubrega i potrebe za dijalizom; do srčanog i moždanog udara, do impotencije, do gangrene stopala i potrebe za amputacijom…

Međutim, ukoliko se dijabetes otkrije na vrijeme, i ukoliko se pravovremenom i učinkovitom terapijom drži nivo glukoze u krvi u normalnim granicama, život s dijabetesom može biti normalan, a hronične komplikacije dijabetesa se mogu spriječiti ili dosta usporiti i značajno odgoditi.

Koji su simptomi dijabetesa?

Simptomi dijabetesa mogu uključivati:

• Prekomjerno žeđanje i osjećaj suhoće u ustima
• Učestalo mokrenje (naročito noću)
• Umaranje i gubitak težine
• Svrbež u području genitalija
• Zamagljen vid

Ukoliko imate neke od navedenih simptoma, obratite se svom doktoru, jer je jako bitno otkriti dijabetes na vrijeme. Ukoliko nemate, nemojte se oslanjati samo na odsustvo ovih simptoma, jer je dijabetes tip 2 podmuklo oboljenje kod kojeg simptomi vrlo dugo mogu ostati neprimijećeni. Ako niste primijetili gornje simptome, obavezno provjerite i da li ste pod povišenim rizikom za obolijevanje od dijabetesa tip 2.

Kako da znam imam li povišen rizik za dijabetes tip 2?

Za procjenu rizika za obolijevanje od dijabetesa tip 2 koristi se ovaj jednostavan upitnik, tzv. FINDRISK test. Odgovorite na 8 jednostavnih pitanja i zbrojite bodove. Ukoliko imate povišen rizik recite to svom doktoru i zatražite da vas uputi na neophodne laboratorijske pretrage da bi se utvrdilo imate li dijabetes ili ne.

Laboratorijski testovi također mogu pokazati i da nemate dijabetes, ali da imate tzv. preddijabetes, tj. stanje koje prethodi razvoju dijabetesa. Ukoliko otkrijete da imate preddijabetes, onda ste zaista učinili ogromnu stvar za svoje zdravlje, jer uz odgovarajuće promjene u životnim stilovima (tjelesna aktivnost, ishrana,…) i odgovarajuće lijekove, preddijabetes možete izliječiti i spriječiti njegovu progresiju u još uvijek doživotno oboljenje – dijabetes.

U narednom broju čitajte šta je to dobra kontrola dijabetesa, zašto je značajna i kojim načinima se postiže.