Kraj godine i praznici na većinu ljudi imaju pozitivan efekat. Međutim, dio osjeća hronični umor, nezadovoljstvo i depresivne misli. Iako nema službenu medicinsku dijagnozu, depresija povezana sa zimom je svakako problem koji pogađa određeni procenat ljudi.

Piše: Dr. med. Belkisa Hasanagić

Sezonski afektivni poremećaj (eng. seasonal affective disorder) ili jednostavnije rečeno zimska depresija je izražena sa povećanim umorom, smanjenom koncentracijom, pojačanim apetitom, smanjenjem raspoloženja i povećanom razdražljivošću.

Sve se ovo događa u zimskom periodu, a crne misli su dio toga. Vjeruje se da je uzrok ove pojave smanjena izloženost dnevnom svijetlu, te promijenjen odnos lučenja dva hormona -melatonina i serotonina. U zimskom periodu se luči manje serotonina, koji inače suzbija depresiju, potiče spolni nagon, i poboljšava raspoloženje. S druge strane, luči se više melatonina koji uzrokuje pospanost. Od ovih simptoma češće pate stanovnici sjevernih krajeva gdje je dan puno kraći, i stanovnici planinskih područja. Neka istraživanja su pokazala da je januar mjesec u kojem je ova pojava najizraženija. Velški psiholog Cliff Arnall je 2005. godine označio treći januarski ponedjeljak kao najdepresivniji dan u godini.

Zbog poremećenog cirkadijalnog ritma (ritma spavanja i budnosti) dolazi i do ostalih problema koji se na to dovezuju.

Važno je razlikovati depresiju kao klinički poremećaj koji u svakom slučaju zahtijeva konsultacije sa vašim ljekarom, i depresiju kao loše raspoloženje, kako se to često kaže u narodu.

Šta učiniti?

Preporučuje se svakodnevno izlaganje dnevnoj svjetlosti makar 30 minuta svaki dan. Poželjna je i fizička aktivnost, kao i pravilna ishrana. Ono što će svakako pozitivno uticati na raspoloženje tokom tmurnih zimskih dana su druženja sa bliskim osobama. Dokazano je da redoviti socijalni kontakt, uz izraženu misaonu i fizičku aktivnost, te pravilnu ishranu dovodi do smanjenog rizika oboljevanja od demencija u starijoj životnoj dobi kao što je Alzheimerova bolest. Socijalna fobija je jedan od ključnih okidača za nastanak depresije inače.

Ukoliko nije potrebno, umjesto korištenja javnog prijevoza radije prošetajte, time ćete istovremeno smanjiti izloženost virusima koji se lakše šire u prostorima sa puno ljudi. Pokušajte regulirati prehranu, nemojte se prejedati navečer, doručkujte ujutro, po danu se opskrbite orašastim plodovima kao grickalicama čime ćete se napuniti energijom.

Idite spavati ranije, i ustanite ranije. Time ćete biti više na dnevnoj svjetlosti što ima povoljno djelovanje. Kada ste u svome domu, upalite sva svjetla, umjesto da sjedite u polumraku.

Sezonska depresija nije nešto što bi vas trebalo ozbiljno zabrinuti. Ovo stanje bi trebalo proći kroz nekoliko sedmica spontano, a ukoliko potraje duže, budite slobodni obratiti se svome ljekaru koji će utvrditi u čemu je problem. Sezonski poremećaj raspoloženja nije bolest, ali može smanjiti produktivnost na poslu i osjećaj dobrog raspoloženja.

Kako prepoznati simptome

Konstantna pospanost i neraspoloženje su svakako najizraženije tegobe kod ovog stanja. Osim toga, javljaju se umor, bezvoljnost, potištenost, gubitak energije i zanimanja za uobičajene dnevne aktivnosti, udaljavanje od društvenih aktivnosti i socijalnog kontakta, smanjena koncentracija, anksioznost odnosno tjeskoba, smanjen libido, pojačana želja za hranom, i slatkišima, pogotovo u večernjim satima. Ovaj poremećaj može uticati na svakodnevne aktivnosti i obavljanje poslovnih obaveza.