Search

Teixobactin otkriće:  Stvoren prvi novi antibiotik u zadnjih 30 godina

Teixobactin otkriće:  Stvoren prvi novi antibiotik u zadnjih 30 godina

Provedeni testovi koji pokazuju da bi teixobactin mogao osigurati platformu za nove tretmane u borbi protiv superbakterija, piše The Independent.

Naučnici koji su stvorili novi antibiotik, prvi u gotovo 30 godina, tvrde da se čini kao veoma dobar, čak i bolji od postojećih lijekova koji su namijenjeni za borbu protiv mnogih smrtonosnih infekcija kao što su upala pluća i tuberkuloza.

Laboratorijski nalazi su pokazali da ovaj antibiotik može ubiti neke bakterije i brže od postojećih antibiotika, izliječio je laboratorijske miševe koji su patili od bakterijskih infekcija, bez toksičnih nuspojava.

Nalazi su takođe pokazali da bakterije nisu razvile otpornost prema novom lijeku. Što predstavlja veliki poticaj za medicinu zbog rastućih strahovanja da svijet ostaje bez efikasnih antibiotika s obzirom na brz rast više vrsta otpornih superbakterija, te širenje tih bolesti širom svijeta.

David Cameron je prošle godine upozorio da bi se medicina mogla vratiti nazad u ”mračno doba”, kada su ljudi umirali od trivijalnih infekcija zbog nedostatka efikasnih antibiotika.

Profesor Kim Lewis sa Univerziteta Northeastern u Bostonu, vođa istraživanja NovoBiotic Pharmaceuticals sa sjedištem u Cambridgeu, i vlasnik patenta na teixobactin, je rekao da bi prva klinička ispitivanja na ljudima mogla početi za dvije godine. Ako budu uspješna, lijek bi se u širokoj upotrebi našao za 10 godina.

”Problem je u tome što uzročnici stvaraju otpornost brže nego što možemo razviti nove antibiotike i to uzrokuje velike zdravstvene krize. Trenutno postoje neke vrste tuberkuloze koje su otporne na sve antibiotike”, rekao je profesor Lewis.

Naučnici sa univerziteta u Bonnu u Njemačkoj su pokazali da teixobactin djeluje na jedinstven način, tako što se vezuje za masne lipide koji čine gradivne blokove što bakterijama služe za proizvodnju ćelijskih zidova.

”Ovo mjesto spajanja predstavlja Ahilovu petu za napad antibiotika, što objašnjava zašto otpor na teixobactin nije otkriven”, izjavila je Tanja Schneider sa Univerziteta u Bonnu.

Samo u Europi godišnje umre oko 25.000 ljudi od infekcija koje su otporne na antibiotike. Svjetska zdravstvena organizacija je porast otpora bakterija na antibiotike svrstala u jedan od najznačajnijih globalnih rizika s kojim se suočava moderna medicina.

”Važno je imati na umu da je novi antibiotik efikasan samo protiv određenih vrsta bakterija kao što su MRSA i streptokoka, a ne protiv E. coli”,  rekla je dr Angelika Gründling, tumač za molekularnu mikrobiologiju na Imperial College u Londonu.

”Novi antibiotik tek treba da se testira na ljudima. Moguće je da neće biti efikasan kako se očekuje, te može doći do nepredviđenih nuspojava koje bi ograničile njegovu primjenu”, dodala je ona.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu “Nature”.