Svi lijekovi koje danas koristimo morali su proći klinička ispitivanja prije nego što su stavljeni u upotrebu. U ovom članku smo pokušali odgovoriti na neka osnovna pitanja o kliničkim ispitivanjima.

Pripremio: Ivica Milun, mr. ph.

Svako od nas je tokom života bio u situaciji kada je uzeo neki lijek, bilo da ukloni bol, izliječi prehladu ili upalu pluća, ili da liječi neku težu bolest. Lijekovi su često prisutni u našem životu, a da bi ušli u upotrebu morali su proći postupak kliničkog ispitivanja.

Šta su klinička ispitivanja?

Klinička ispitivanja su naučno-medicinska ispitivanja koja se provode na zdravim ili bolesnim ispitanicima koji su dobrovoljno dali pristanak za sudjelovanje. Cilj kliničkih ispitivanja su nove terapije, procedure ili metode za prevenciju, dijagnozu ili liječenje oboljenja.

Svi lijekovi koje uzimamo (npr. lijekovi protiv bolova, alergija, povišenog krvnog pritiska) prošli su postupak kliničkog ispitivanja.

Klinička ispitivanja su neophodna iz razloga što je, prije nego što se neki lijek počne koristiti na širokoj populaciji bolesnika, potrebno u strogo kontroliranim uvjetima i na manjem broju ljudi utvrditi dovoljno podataka o djelotvornosti i mogućim nuspojavama lijeka. Na temelju tih podataka nakon registracije lijek se može sigurno koristiti u liječenju.

Zašto su značajna klinička ispitivanja?

Učestvovanje u kliničkom ispitivanju ispitaniku pruža priliku za aktivnu brigu o vlastitom zdravlju. Ispitanik može imati izravnu korist tako što će imati pristup liječenju koje inače ne bi mogao dobiti (primjerice, najnoviji lijekovi za liječenje raka ili lijekovi koje ne pokriva zdravstveno osiguranje). Važan je i doprinos medicinskim istraživanjima od kojih veliku korist mogu imati drugi oboljeli i naraštaji koji dolaze.

Kako se provode klinička ispitivanja i ko je u njih uključen?

Kliničko ispitivanje se provodi prema unaprijed određenom planu ispitivanja (protokolu) koji objašnjava razlog i svrhu provođenja ispitivanja, kojim se propisuju uslovi za provođenje ispitivanja, raspored pretraga i postupaka koji će se provoditi te u kojem se navode podaci koje je potrebno prikupiti kako bi se dokazalo da je lijek siguran i djelotvoran, kao i način njihove statističke obrade.

Velik broj osoba te državna i druga tijela redovno kontroliraju i nadgledaju cjelokupni postupak provođenja kliničkog ispitivanja i tako osiguravaju da se svi koji sudjeluju u provođenju ispitivanja pridržavaju potrebnih propisa i postupaka.

Faze kliničkih ispitivanja

Kliničkim ispitivanjima lijeka prethode laboratorijska ispitivanja, dok se sama klinička ispitivanja provode u četiri faze.

I. faza ispitivanja primjenjuje lijek na 20 do 100 zdravih ispitanika dobrovoljaca, a cilj je utvrditi djelotvornost i neškodljivost lijeka kod ljudi.

II. faza ispitivanja počinje ispitivati lijek kod nekoliko stotina ispitanika koji boluju od određene bolesti. Detaljnije se određuju učinkovitost i sigurnost lijeka, raspon doza i farmaceutski oblik lijeka.

III. faza ispitivanja, često se naziva i terapijskom potvrdnom fazom, i obično uključuje od nekoliko stotina do nekoliko tisuća ispitanika u brojnim centrima i zemljama širom svijeta. Najčešće se u dvjema randomiziranim skupinama ili više njih ponovno ispituje djelotvornost i sigurnost primjene lijeka u usporedbi s trenutačnim standardom liječenja (i placebom). Nakon završetka ispitivanja, obrade i analize podataka te objave rezultata ispitivanja, za lijekove za koje se utvrdilo da su djelotvorni i kod kojih očekivana korist nadilazi očekivanu škodljivost liječenja, podaci se predaju na pregled regulatornim tijelima. U slučaju povoljne ocjene, dobiva se odobrenje za stavljanje lijeka u promet (ili registracija lijeka) te lijek postaje dostupan za liječenje bolesnika širom svijeta.

IV. faza ispitivanja provodi se na nekoliko tisuća ljudi nakon što je lijek odobren za primjenu i služi prikupljanju što detaljnijih podataka o sigurnosti primjene lijeka, naročito ozbiljnih nuspojava koje se javljaju u rijetkim slučajevima.

Šta je randomizacija?

Randomizacija je postupak kojim se nasumično određuje razvrstavanje ispitanika za liječenje prema određenom postupku (npr. hoće li biti primijenjena veća ili manja doza ispitivanog lijeka, usporedni lijek ili placebo). To se određuje slučajnim odabirom. Ni ispitanik ni ispitivač ne mogu utjecati na to kojoj skupini liječenja će ispitanik pripasti. Taj postupak osigurava veću objektivnost podataka dobivenih kliničkim ispitivanjem.

Šta je informirani pristanak i zašto je važan za ispitanika?

Informirani pristanak je pisana izjava ispitanika, roditelja malodobnog djeteta, skrbnika ili pravnog zastupnika, kojom on dobrovoljno potvrđuje svoju spremnost da sudjeluje u kliničkom istraživanju pošto je usmeno i pismeno informiran o svim aspektima istraživanja koji su relevantni za donošenje odluke o sudjelovanju. Bilo koja studijska procedura ne smije započeti prije nego pacijent potpiše informirani pristanak. U svakom trenutku liječnik koji provodi ispitivanje mora obavijestiti ispitanika o novim spoznajama koje bi mogle utjecati na njegovo sudjelovanje u ispitivanju.

Koji su rizici učestvovanja u kliničkim ispitivanjima?

Rizici sučestvovanja u kliničkom ispitivanju uključuju nedjelotvornost i nuspojave lijeka koji se ispituje te rizike koji su povezani s postupcima koji se provode u ispitivanju.

Liječnik koji provodi ispitivanje (ispitivač) dužan je prije početka ispitivanja ispitanike upoznati sa svim poznatim rizicima.

Šta je placebo?

Placebo jest neaktivna tvar ili postupak, nalik lijeku ili liječenju koje se ispituje, koji nema ljekovita medicinska svojstva te koji se primjenjuje da bi se utvrdilo koliki je utjecaj psihološke reakcije na uspjeh liječenja (placebo učinak).

U liječenju težih bolesti prihvataju se samo ispitivanja u kojima, uz placebo, bolesnici dobivaju i standardno popratno liječenje.

Ko odobrava kliničke studije?

Etički komitet svakog kliničkog centra razmatra i daje odobrenje za provođenje kliničkog istraživanja. Nakon toga, zahtjeve za izdavanje dozvole, odnosno prijavu kliničkog ispitivanja, obrađuju stručnjaci Komisije za klinička ispitivanja Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH), a rješenje se izdaje u skladu sa Pravilnikom o kliničkom ispitivanju lijeka i medicinskog sredstva BiH. Komisija za klinička ispitivanja je nezavisno, savjetodavno tijelo, čija je dužnost dati ocjenu o opravdanosti kliničkog ispitivanja, kao i o usklađenosti kliničkog ispitivanja sa principima Dobre kliničke prakse, a sve to radi osiguranja i zaštite prava, bezbjednosti i dobrobiti ispitanika uključenih u kliničko ispitivanje.

Koja su prava ispitanika i kako su zaštićena?

Najvažniji propisi kojima se regulira provođenje kliničkih ispitivanja su: Helsinška deklaracija, Smjernice Dobre kliničke prakse Međunarodne konferencije o harmonizaciji, Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH i Pravilnik o kliničkom ispitivanju lijeka i medicinskog sredstva BiH.

Neotuđiva prava svakog ispitanika su:

• pravo na samostalno i slobodno odlučivanje o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju

• pravo na povlačenje iz kliničkog ispitivanja u bilo kojem trenutku bez negativnih posljedica i gubitka prava na liječenje

• pravo na potpune, tačne i razumljive informacije o ispitivanju i

• pravo na zaštitu privatnosti podataka.

Koji su troškovi učestvovanja u kliničkim ispitivanjima?

Glavna načela prilikom provođenja svakoga kliničkog ispitivanja su zaštita prava, sigurnosti i povjerljivosti podataka ispitanika te tačnost i pouzdanost rezultata. Sve profesionalne osobe uključene u provođenje kliničkih ispitivanja moraju slijediti navedene propise i načela, a ALMBiH u skladu sa navedenim zakonima, pravilnicima i smjernicama vrši nadzor nad sprovođenjem kliničkih ispitivanja.

Cjelokupni razvoj lijeka, nerijetko traje 10 – 15 godina i zahtijeva znatna finansijska sredstva. Smatra se da se, tijekom proteklog desetljeća, trošak razvoja jednoga novog lijeka popeo na više od milijarde američkih dolara.

Klinička ispitivanja mogu biti sponzorirana ili financirana od farmaceutskih kompanija, akademskih medicinskih centara, dobrovoljnih grupa i drugih organizacija.

Uvoz lijekova, medicinskih sredstava i biološkog materijala za potrebe kliničkih ispitivanja je u nadležnosti entitetskih ministarstava, odnosno Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva i Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta.

Klinička ispitivanja važan su i neizostavan dio napretka savremene medicine, liječenja bolesti i zdravstvene njege. Danas je životni vijek čovjeka produžen, a neke bolesti od kojih se u prošlosti umiralo sada su izlječive. Ispitanici u prethodnim generacijama koji su sudjelovali u ispitivanju lijekova koje danas upotrebljavamo pomogli su istražiti lijekove bez kojih je savremena medicina nezamisliva.

Klinička ispitivanja u BiH

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini u toku je nekoliko kliničkih istraživanja koja se provode u kliničkim centrima, bolnicama i domovima zdravlja. Od 2012. godine do danas, ALMBiH je izdala odobrenja za 48 različitih kliničkih ispitivanja iz različitih oblasti medicine poput onkologije, reumatologije, kardiologije. Više o ovim kliničkim ispitivanjima moguće je pronaći na internet stranici ALMBiH (www.almbih.gov.ba/klinicka-ispitivanja).

Izvori podataka:

1. http://www.klinickaispitivanja.hr/

2. http://www.almbih.gov.ba/klinicka-ispitivanja