U ovo doba godine se često javljaju alergijske reakcije na koži i sluznicama poput reakcija na ubod insekata, alergijskog rinitisa i kontaktnih alergijskih reakcija.

Pripremila: Mr. ph. Anita Pejić

Sezona je cvjetanja biljaka. Koje od njih izazivaju najviše problema alergičnim osobama i što učiniti kako bi simptomi alergija bili što slabiji? Jedan od najsnažnijih alergogena današnjice svakako je pelud. Peludna hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije koji ima svaki deseti čovjek u svijetu.

Biljke koje izazivaju najviše alergija

Alergogene biljke koje nalazimo na području BiH su ambrozija, breza, lijeska, pelin, trave, joha, čempres, topola, vrba, grab, hrast, kopriva, trputac i kesten. Posebno se ističe pelud korovne biljke ambrozije (Ambrosia artemisifolia L.).

Biljke čiji pelud alergogeno djeluje na čovjeka oprašuju se uglavnom vjetrom i proizvode velike količine peludi da bi oplodnja bila učinkovita. Pelud takvih biljaka na našem području u zraku nalazimo od februara/veljače do oktobra/listopada, ovisno o periodu cvjetanja pojedine biljne vrste.

Pressing je efikasan protiv tegoba kao što su kihanje, curenje iznosa i suzenje očiju

Alergijske reakcije izazivaju biljke iz tri botaničke grupe: drveće, korov i trave.

Rizik od alergije uzrokovane peludom ovisi o vrsti polena (kod zeljastih biljaka manji broj zrnaca stvara dišne tegobe, dok kod drvenastih biljaka te smetnje nastaju obično kada koncentracija prijeđe 50/m3), broju peludnih zrnaca u zraku, dužini polinacijske sezone i meterološkim uslovima (temperatura, vlažnost i vjetrovi).

Polinoze počinju u rano proljeće, kada alergije izaziva lijeska (Corylus avellana L.), joha (Alnus glutinosa (L.) Gurtn.), vrbe (Salix sp.) i brijestovi (Ulmus sp.). Kasnije u proljeće alergiju izazivaju breza (Betula sp.), bukva (Fagus sp.), javori (Acer sp.) i hrastovi (Quercus sp.). Lijeska i breza na osobito su lošem glasu. Ako je toplija godina, u isto doba komplikacije može povećati i livadno bilje, primjerice sveprisutni maslačak (Taraxacum officinale Web.).
Prave trave, među kojima su najpoznatiji alergogeni klupčasta oštrica, livadna mačica (Phleum pratense L.), medunika (Holcus lanatus L.), rosulje (Agrostis sp.), ljuljevi (Lolium sp.), vlasulje (Festuca sp.) i dr. (uključivo žitarice), počinju cvasti uglavnom od maja, maksimum cvatnje im je u prvom dijelu ljeta (juni, juli), ali većina ih manjim intenzitetom cvate sve do kraja septembra/rujna. Ljetni i kasnoljetni alergeni uglavnom su peludi biljaka poput ambrozije, zatim razne lobode (Chenopodium sp.), kiselice (Rumex sp.), šćirevi (Amaranthus sp.), trpuci (Plantago sp.), crni pelin (Artemisia vulgaris) i druge.

Najveće koncentracije peludi u zraku prisutne su na otvorenim prostorima za sunčanog, vjetrovitog i suhog vremena. U razdoblju cvatnje biljke svoje cvjetove otvaraju tijekom jutra, a zatvaraju navečer pa je tijekom dana zrak najzasićeniji peludi u popodnevnom periodu. Koncentracije peludi su najniže nakon kiše jer se padalinama peludna zrnca ispiru iz zraka. Kako do alergijskih reakcija u organizmu dolazi udisanjem peludnih zrnaca i/ili kontaktom preko kože, alergične osobe trebale bi ograničiti svoje izlaganje alergenima – primjerice boravkom u zatvorenim i klimatiziranim prostorima te izbjegavanjem odlaska u prirodu ovisno o dobu dana, vegetacijskoj sezoni biljaka te vremenskoj i peludnoj prognozi. Osobe koje su primorane boraviti na otvorenom trebale bi češće prati ruke i umivati se, a odmah po povratku kući istuširati se te oprati kosu i odjeću da bi se u što većoj mjeri ograničilo unošenje peludi u prostor boravka. Također je potrebno redovito i na vrijeme uzimati terapiju propisanu od strane doktora ili farmaceuta.

Osobe alergične na pelud jedne biljke vrlo brzo, zbog pada imuniteta i preosjetljivosti,

postaju alergični i na pelud ostalih biljaka.

S obzirom na svoju kozmopolitsku rasprostranjenost i značajnu sposobnost proizvodnje peluda porodica trava je glavni izvor alergogenog peluda. Oko 20% svjetskog vegetacijskog pokrova čine trave, većina biljaka oprašuje se vjetrom dok se mali broj oprašuje kukcima. Procjenjuje se da je pelud trava zaslužna za čak 60 do 75% slučajeva alergija.

Alergijska reakcija na ubod insekta (komarci, grinje, buve) se manifestuje lokalnom reakcijom na mjestu uboda u vidu crvenila i čvorića. Kasnije može nastati osip koji se širi i praćen je intenzivnim svrabom. Obično se javlja kod djece od druge do sedme godine života.

Kontaktna alergijska reakcija (alergijski dermatitis) nastaje usljed kontakta kože sa supstancama koje uzrokuju alergijsku reakciju. To su najčešće metali, dezinfekciona sredstva, konzervansi, industrijska ulja, biljke i neki lijekovi. Na koži se pojavljuju mjehurići, čvorići i crvenilo praćeni intenzivnim svrabom. Ukoliko je kontakt sa ovim supstancama duži ili se ponavlja, tada mogu da nastanu hronične promjene poput zadebljanja kože i ljuskanje.

Nakon kiše koncentracije peludi su najniže jer se padalinama peludna zrnca ispiru iz zraka

Alergijski rinitis se manifestuje svrabom u nosnicama, kihanjem i curenjem bistrog sadržaja iz nosa.Uglavnom je sezonskog karaktera. Najčešće je izazvan alergenima koje udišemo, kao što su polen trava, korova i drveća. Često je udružen sa crvenilom i suzenjem očiju (alergijski konjunktivitis).

Prehlada ili alergija

Ponekad je teško razlikovati alergije od prehlade. Alergija uzrokuje curenje i začepljenost nosa, kihanje te svrbež i curenje očiju. Simptomi prehlade su najčešće kašalj i povišena temperatura, kojih kod alergije nema. Također, simptomi prehlade traju kratko, dok alergije mogu potrajati znatno duže. Kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne postoji olakšanje, a kod prehlade kihanje dovodi do olakšanja.

Savjeti za manje alergija

– izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena

– za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže nakon boravka na otvorenom prostoru

– pri povratku kući oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću

– ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi

– prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije peludi

– nositi sunčane naočale i šešire tokom dana

– četkati i prati kućne ljubimce, jer oni također skupljaju pelud

– boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima

– uzimati redovito terapiju propisanu od strane ljekara ili farmaceuta

– redovito uređivati svoje vrtove i travnjake

– izbjegavati šetnju pored i kroz zakorovljene površine

________________________________________________________________________

 Pressing – jednostavno rješenje za alergijske reakcije

Lijek izbora kod alergijske reakcije na ubod insekta, kontaktne alergijske reakcija (alergijski dermatitis), i alergijskog rinitisa je Pressing.

Pressing selektivno inhibira djelovanje histamina, supstance koju tijelo oslobađa u sklopu alergijskog odgovora i na taj način ublažava simptome alergijske reakcije ili oboljenja. Upravo ta selektivnost dovodi do toga da je Pressing postao sinonim za liječenje čitavog spektra alergijskih oboljenja.

Pressing je efikasan protiv tegoba kao što su kihanje, curenje iz nosa i suzenje očiju. Smanjuje osjećaj svraba, promjene na koži i skraćuje period alergijskog reagovanja. Veoma dobro se podnosi, a neželjeni efekti poput pospanosti, glavobolje ili stomačnih tegoba su rijetki i blagi. Pressing obezbjeđuje dugotrajan učinak sa veoma brzim početkom djelovanja, a samo jedna tableta dnevno ublažava cijeli spektar alergijskih oboljenja.

________________________________________________________________________