U zapanjujućem otkriću, koje mijenja sve ono što smo decenijama učili iz udžbenika biologije, istraživači s Medicinskog fakulteta na Univerzitetu u Virginiji su utvrdili da je mozak direktno povezan s imunološkim sistemom posebnom vrstom limfnih sudova koji ranije nisu bili poznati. Ovo otkriće može imati veliki uticaj na liječenje autizma, Alzheimerove bolesti, multiple skleroze i sličnih neuroloških bolesti.
Iznenađujuće je kako takvi sudovi nisu ranije primjećeni iako je cijeli limfni sistem u tijelu detaljno istražen.
“Umjesto da se pitamo ‘Kako proučavati imunološki odgovor mozga?’, ‘Zašto oboljeli od multiple skleroze imaju imunološke napade?’, sada ovim problemima možemo pristupiti mehanicistički, jer je mozak poput svakog drugog tkiva povezan s perifernim imunološkim sistemom putem limfnih sudova”, kazao je Jonathan Kipnis, profesor neuroloških nauka i direktor Centra za imunologiju mozga na Univerzitetu u Virginiji.
“To u potpunosti mijenja način na koji smo doživljavali neuroimunološku interakciju. Oduvijek smo je doživljavali kao nešto ezoterično što se ne može proučavati. Ali sada možemo postavljati mehanicistička pitanja”, dodao je on.
Predsjednik Odjejenja neuroloških nauka na Univerzitetu u Virginiji, dr. Kevin Lee opisuje njegovu reakciju na rezultate istraživanja: “Rekao sam samo jednu rečenicu, moraju mijenjati udžbenike”.
Čak je i Kipnis bio skeptičan u početku: “Zaista nisam vjerovao da u tijelu postoje strukture kojih nismo svjesni. Mislio sam da je cijelo tijelo već mapirano, da su glavna istraživanja okončana negdje sredinom prošlog stoljeća. No, očito nisu”.
Za ovo otkriće najviše je zaslužan Antoine Louveau, postdoktorand u Kipnisovoj laboratoriji. On je novu vrstu limfnih sudova otkrio kada je razvio metod montiranja moždane opne miša (tanke membrane koje pokrivaju mozak) na jedan slajd kako bi mogao da ih ispita kao cjelinu.
“Zapravo, bilo je prilično jednostavano. Postoji jedan trik, opne su prvo fiksirane unutar gornjeg dijela lobanje tako da je tkivo pričvršćeno u svom fiziološkom stanju, a onda secirano. Da je bilo obrnuto, ne bi uspjelo”, pojasnio je Louveau.
“Ovi limfni sudovi su ostali neprimijećeni jer su vrlo dobro skriveni iza glavnih krvnih sudova u sinusnoj šupljini, područje koje je vrlo teško snimati. Tako su blizu krvnih sudova da ih ne možete vidjeti ako ne znate šta tražite”, rekao je Kipnis.
Neočekivana prisutnost limfnih sudova otvara brojna pitanja koja zahtijevaju odgovore, od toga kako funkcioniše mozak i bolesti koje ga napadaju.
“Kod Alzheimerove bolesti se u mozgu talože velike nakupine proteina. Mislimo da se to dešava zato što ih ti sudovi ne uklanjaju dovoljno efikasno”, rekao je Kipnis.
Još je istakao da ovi limfni sudovi izgledaju drugačije s godinama, tako da je idući izazov naučnika ispitati njihovu ulogu kod starenja. Tu je i ogroman niz drugih neuroloških bolesti, od autizma do multiple skleroze, koje se moraju ponovo preispitati u svjetlu prisustva nečega za što se mislilo da ne postoji.
