Jednom godišnje obavljen preventivni ginekološki pregled ukazat će na bilo koju vrstu promjene u domenu reproduktivnog zdravlja.
Piše: Bedrana Kaletović
Stvaranje navike za redovan odlazak na ginekološki pregled je nešto što se gradi još od tinejdžerske dobi i odličan je način da žena samosvjesno brine o svom zdravlju. Posjeta ginekologu obično izaziva nelagodu, nervozu, nerijetko i strah što mnoge žene odbija da posjetu ginekologu tretiraju kao i odlazak svakom drugom ljekaru.
Ginekološki pregled ne boli, neškodljiv je, a prevenira niz malignih oboljenja za koja je karakteristično da ne bole i kao takva često „tinjaju u nama“, iako mogu biti otkrivena na vrijeme. Važno je upamtiti da u početnim stadijima bolesti, najčešće nema nikakvih simptoma, a vrijeme koje se u međuvremenu gubi je dragocjeno!
Važnost redovnih pregleda
Redovnim preventivnim pregledima otkrivaju se početne promjene prije nego što se razvije maligno oboljenje. Što se te promjene ranije otkriju liječenje je lakše i uspješnije. Kada se rak već razvije, tretman postaje teži, a njegov uspjeh neizvjesniji.
Ginekološki pregled je dovoljno učiniti jednom godišnje, ukoliko ne postoji zdravstveno opravdana potreba da se to uradi češće. Neki od razloga u tom slučaju su: promjene u menstruacijskim krvarenjima (bol, učestalost, obilnost), bol u donjem abdomenu, pojačan vaginalni iscjedak, abnormalan nalaz PAPA testa, upotreba hormonske terapije, korištenje spirale ili trudnoća.
Ginekološki karcinomi ne bole, obično se kasno otkriju i liječenje čine neizvjesnim
Idealno vrijeme za ginekološki pregled je osmi do dvanaesti dan menstruacijskog ciklusa, a potrebno je suzdržati se od seksualnih odnosa prethodna dva dana i ne koristiti nikakve vaginalne tretmane. Pregled se može obaviti kod izabranog ginekologa u domu zdravlja ili u privatnoj ustanovi.
Kako izgleda pregled?
Preventivni ginekološki pregled obuhvata:
• razgovor sa pacijenticom
• pregled vaginalnog sekreta
• Papanikolau (PAPA) test
• kolposkopski pregled
Papa test je metoda za rano otkrivanje promjena ćelija grlića materice. U toku ginekološkog pregleda, ginekolog će uzeti bris sa grlića materice. U laboratoriji se, pod mikroskopom, uzorak analizira i traže izmjenjene ćelije, odnosno utvrđuje se da li postoje abnormalnosti epitela na grliću maternice. Redovno, svake godine urađen PAPA test, uz pridržavanje uputa ginekologa, smanjuje pojavu raka materice za 90%. (1)
Kolposkopija je metoda posmatranja izgleda grlića materice i vagine uz pomoć optičkog instrumenta – kolposkopa koji omogućava da ljekar izbliza pogleda grlić i odredi raspored ranih promjena u površnom sloju grlića materice, ukoliko su prisutne.
Važnost rane detekcije bolesti
Ginekološki pregled prilika je i da ljekar dobije uvid u anamnestičke podatke, dobivene nalaze i dosadašnju terapiju na osnovu čega može dati upute za narednu kontrolu i tretman. Posjeta ginekologu je važna i nakon ulaska u menopauzu i prestanka menstrualnih krvarenja, jer neki zloćudni tumori češći su u menopauzalnoj dobi.
Sve žene mogu oboljeti od ginekoloških karcinoma, a pet najčešćih vrsta karcinoma reproduktivnih organa su: karcinom grlića materice, karcinom jajnika, materice, vaginalni, i karcinom vulve (karcinom koji se javlja na vanjskoj površini ženskih spolnih organa). Stepen proširenosti bolesti u trenutku njenog otkrivanja je usko povezan sa liječenjem bolesti. Zbog toga je rana detekcija najbolji način za smanjenje smrtnosti od ovih vrsta raka.
Rak jajnika – tihi ubica
Jajnici su centar ženske spolnosti jer je njihova glavna funkcija proizvodnja ženskih spolnih hormona, razvoj i otpuštanje jajne stanice koje se događa tokom svakog normalnog menstrualnog ciklusa. Po učestalosti svih zloćudnih tumora, rak jajnika se nalazi na petom mjestu, dok je u ukupnoj smrtnosti žena od raka spolnih organa rak jajnika na prvom mjestu.
Rak jajnika je na prvom mjestu u ukupnoj smrtnosti žena od raka spolnih organa
Dakle, iako se rak grlića materice i rak materice pojavljuju češće od raka jajnika, više žena umire od raka jajnika. Razlozi za to su kasno dijagnostikovanje zbog nedostatka simptoma u ranim fazama bolesti i brže širenje malignih stanica po tijelu, te se zbog toga rak u više od polovine žena otkrije tek u uznapredovalom stadiju bolesti. Iz tog razloga se smatra ‘tihim ubicom’.
Najčešći simptomi raka jajnika su: grčeviti bolovi u trbuhu koji traju duže od dvije sedmice, osjećaj napuhivanja, pritisak u zdjelici, mučnina ili žgaravica, umor, gubitak apetita, neobjašnjivo smanjenje ili povećanje tjelesne težine. Neke žene mogu osjetiti urinarne simptome, poput nevoljnog istjecanja mokraće, a nešto zastupljenije je vaginalno krvarenje ili bol tokom spolnog odnosa.
