Istraživanje na 50.000 ljudi pokazalo da ”sretni geni” štite teške pušače od posljedica njihove nikotinske navike.
Naučnici su konačno rješili zagonetku kako neki ljudi puše do duboke starosti, a pluća im ostanu zdrava. Prema britanskom Savjetu za medicinska istraživanja, mutacije u DNK pojačavaju funkcije pluća kod nekih ljudi i štite ih od često smtonosnih posljedica pušenja.
Međutim, suzdržavanje od pušenja još je sigurniji izbor od kockanja sa ”sretnim genima”, pojasnili su naučnici u rezultatima istraživanja objavljenim u časopisu “Lancet Repsiratory Medicine journal”.
Osnovno pitanje bilo je zašto neki ljudi koji puše čitav život nikad ne obole od bolesti pluća, a drugi, koji nikada nisu konzumirali bilo koji oblik duhana, obole od bolesti koje im ugrožavaju život.
U istraživanju je učestvovalo 50.000 ljudi, volontera Britanske biobanke. Naučnici su bili fokusirani na hroničnu ostruktivnu bolest pluća (HOBP), od koje samo u Velikoj Britaniji boluje tri miliona ljudi, od čega su mnogi otpušteni s liječenja kao osoba s ”pušačkim plučima”, iako nikad nisu zapalili cigaretu.
Otkriveni su dijelovi DNK koji smanjuju rizik od HOBP-a, što znači da su neki ljudi izloženi manjem riziku od bolesti pluća. Međutim, ovo ne znači da ti isti geni štite od bolesti srca i raka, jer se studija nije bavila tim bolestima. Uprkos tome, ovi rezultati pružaju mogućnost za razvoj novih lijekova.
Profesor Martin Tobin, jedan od istraživača sa Univerziteta u Leicesteru, kaže da su rezultati dali fantastične nove dokaze o tome kako ljudski organizam funkcioniše i da će ti dokazi vjerovatno dovesti do zaista uzbudljivih dostignuća u razvoju lijekova.
”Razumijevanje genetske predispozicije je veoma bitno, ne samo što nam pomaže u razvoju novih načina liječenja osoba s bolestima pluća, već i za zdrave ljude koji žele bolje brinuti o svojim plućima”, kazao je Ian Jarrold, vođa istraživanja i šef istraživačkog odjela britanske Fondacije za bolesti pluća.