Prevencija je neophodna u očuvanju zdravlja, stoga u nastavku donosimo osam zdravih navika čijim ćete usvajanjem učiniti mnogo za svoje zdravlje

Pripremila: Belkisa Silajdžija Hasanagić, dr. med.

Prevencija bi se po definiciji mogla podijeliti na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Primarna prevencija je unapređenje i očuvanje zdravlja, kao i sprečavanje i suzbijanje bolesti. Sekundarna je rano otkrivanje oboljenja i blagovremeno liječenje bolesti, a tercijarna je rehabilitacija.

Međutim, unapređenje i očuvanje zdravlja je domen koji se tiče svih nas. Ponekad je dovoljno promijeniti prehrambene i životne navike da bismo ostali zdravi, a to je upravo ono što prevencija jest. U nastavku donosimo osam zdravih navika čijim usvajanjem činite mnogo za svoje zdravlje.

Prestanite pušiti

Ne treba previše napominjati koliko je pušenje štetno. Brojne su naučne studije dovele u izravnu vezu pušačke navike i oboljevanje od karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i hronične opstruktivne plućne bolesti. Utvrđeno je da pušenje cigareta, ali i izloženost duhanskom dimu tzv. pasivno pušenje, znatno pridonosi obolijevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti.

Glavni sastojak duhana je nikotin, koji stvara osjećaj ugode i smirenja, a time i ovisnost. U malim količinama, nikotin sam za sebe nije opasan za organizam i čak predstavlja stimulans za mozak. U velikim dozama, nikotin postaje otrovan.

Prava opasnost leži u duhanskom dimu koji osim nikotina sadržava 4.000 hemijskih sastojaka, od kojih je oko 400 otrovnih i 43 kancerogenih (među najpoznatijima je katran). Udisanjem duhanskog dima u plućima se talože svi ti sastojci, te ulaze u krvotok i krvotokom se šire po tijelu. Imunološki sistem ljudskog organizma bori se protiv sastojaka duhanskog dima. Međutim, problem je što se na taj način iscrpljuje imunitet, te organizam postaje ranjiviji na različite bolesti.

Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, naročito srčanog i moždanog udara te bolesti periferne cirkulacije. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim tvarima, dok ugljični monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika.

Rizik od raka pluća povećava se s brojem popušenih cigareta, udisanjem dima, ranim početkom pušenja, uvlačenjem dima iste cigarete nekoliko puta te ponovnim paljenjem polupopušene cigarete.

Kod dojenčadi i male djece, izloženost duhanu može uzrokovati učestaliji bronhitis, upalu pluća, astmu, kao i akutnu i hroničnu upalu srednjeg uha, a može dovesti i do sindroma iznenadne dojenačke smrti. Pušenje kod trudnica uzrokuje spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj. Zbog pušenja, dim pun štetnih tvari koji trudnica udiše dolazi do krvotoka koji je jedini bebin izvor kisika i hranjivih tvari, što negativno utječe na njezin rast i razvoj.

Pušenje ostavlja kod pušača žute, ružne mrlje na zubima, neugodan okus u ustima i izaziva gingivitis, rani gubitak zubi, rak usta i grla.

Ne izlažite se prekomjerno suncu

Sada je sezona skijanja i malo je ljudi svjesno da bismo trebali koristiti zaštitu za kožu, kao što to činimo ljeti na moru.

Sunce je neophodno za život. U malim dozama dobro djeluje na raspoloženje: sunce može biti odličan lijek za neke oblike sezonske depresije, te sintezu D vitamina koja je neophodna za vezanje kalcija za naše kosti, a za to je dnevno dovoljno 15 minuta izlaganja suncu.

S hroničnim stresom povezano čak 75-90% svih posjeta liječniku opće prakse

Međutim, kod jakih doza sunce može biti vrlo opasno i u kratkom vremenu uzrokovati opekotine koje nazivamo i eritemskim fotodermatitisom, ali i rijetke tipove fotodermatitisa uzrokovane svjetlošću. Također,  može izazvati poremećaje u pigmentaciji poput bubuljica, melazme (trudničke maske) ili vitiliga, fotoimunosupresije (labijalni herpes) ili fotoosjetljivosti. Štetni učinci vide se i u ubrzanom starenju kože koje karakteriše pojava bubuljica, žućkasti ten, duboke bore i gubitak gustoće i elastičnosti te tumori kože. Najzločudniji među kožnim tumorima je svakako maligni melanom. O melanomu smo detaljnije pisali u Vital Plusu broj 07, a članak možete pronaći i na www.vitalplus.ba/melanom-rak-koze

Ne pretjerujte s alkoholom

Alkohol djeluje na centralni nervni sistem, tj. na mozak. Dugoročni štetni učinci alkohola su oštećenja živčanog sistema, postepeno odumiranje živčanih stanica, što dovodi do trajnog oštećenja različitih struktura mozga, ali i perifernih živaca (živci stopala). Oštećenja mozga uzrokuju umno i moralno propadanje, promjene ličnosti, gubitak kontrole ponašanja, zaboravnost.

Alkoholizam na duži rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su ciroza jetre, trovanje alkoholom, srčane bolesti, bubrežne bolesti kao i cijeli niz psihičkih poremećaja.

Osigurajte dovoljno sna

Nekome treba devet ili čak deset sati, a nekome samo pet sati spavanja. No, sigurno je jedno – hronična neispavanost vodi u bolest. Ako je sna premalo, imunitet slabi pa tijelo trpi, što je put prema nizu bolesti. Naše se fizičko i psihičko zdravlje narušava zbog specifičnog procesa. Naime, glavni razlog spavanja je dopustiti tijelu da proizvede veće količine hormona eritropoetina, hormona rasta i testosterona te stvori zalihe kako bi ono moglo ozdraviti i obnoviti svoje ćelije za novi dan. Ako nedovoljno spavamo, naše će tijelo proizvoditi nedovoljne količine ovih hormona, što će utjecati na cjelokupno stanje organizma.

Stručnjaci upozoravaju na činjenicu da se čovjek danas iscrpljuje psihički više nego ikad u historiji i da mu zato treba više sna. Fizički neaktivni ljudi koji provedu puno vremena trošeći se psihički – teškim umnim poslovima, učenjem, depresijom, ljutnjom, strahom – trebaju više sati sna, čak i od onih koji teško fizički rade.

Riješite se stresa

Stres se definiše kao poremećaj prirodne ravnoteže organizma, a izvori stresa su psihički i fizički poremećaji i bolesti. Medicina razlikuje tri stadija stresa, a sva tri karakteriše povećano lučenje hormona kateholamina (adrenalina i noradrenalina) u krv.

Neki od karakterističnih tjelesnih učinaka predugo povećane koncentracije kateholamina su lupanje i povećana frekvencija srca, otežano disanje uz povremenu hiperventilaciju, suha usta, žgaravica, gastritis, ulcerozni kolitis, povećani tonus mišića, što pri dužem trajanju onemogućuje odgovarajući protok krvi i dovodi do ukočena držanja, povećana mokrenja, itd. Jedan od uvriježenih naziva za navedeni skup simptoma je i ‘menadžerska bolest’, zbog povezanosti visoke razine stresa s određenim vrstama posla.

Simptomi poremećena ponašanja zbog predugo povećane koncentracije kateholamina mogu biti uznemirenost, podražljivost i svadljivost (osoba pod jakim stresom sklona je reagovati neprimjereno i zbog najmanjih sitnica), stalna napetost, odnosno nemogućnost opuštanja, nervozne geste i ekspresije lica, drhtanje, agitiranost, emocionalna nestabilnost, gubitak apetita (anoreksija) ili pak prekomjerno jedenje (bulimija), nemogućnost koncentracije i prisjećanja.

Kognitivni simptomi stresa uključuju osjećaj nesigurnosti, nelagode, brige, straha, panike, izbjegavanje određenih aktivnosti, pojačanu budnost, odnosno nesanicu, a osjećaj beznadnosti te negativno i prekritično mišljenje o samom sebi često dovode i do depresije.

Iako ponekad i akutni stres može biti toliko jak da odmah izazove teški poremećaj ili bolest, najteže i najštetnije posljedice ipak ima hronični stres s kojim je povezano čak 75- 90% svih posjeta liječniku opće prakse.

Povećajte fizičku aktivnost

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako zbog posljedica nedovoljne fizičke aktivnosti umire dva miliona ljudi godišnje u svijetu. Nedovoljna fizička aktivnost pogoduje razvoju debljine koja opet pogoduje razvoju niza bolesti, a zbog debljine je otežana pokretljivost i stvara se začarani krug koji se u savremenom svijetu viđa sve češće.

Fizička aktivnost može biti praktično rješenje za brojne zdravstvene probleme: pomaže smanjenju nasilja među mladima, promoviše nepušački stil života te smanjuje vjerovatnoću drugih rizičnih ponašanja kao što su konzumiranje droge, alkohola i neodgovorno spolno ponašanje. Također smanjuje osjećaj izolacije i usamljenosti među starijim osobama te poboljšava njihovu fizičku i mentalnu sposobnost.

Nedostatak fizičke aktivnosti nije samo odraz užurbanog modernog stila življenja i trke za novcem već i posljedica niza drugih faktora. Gužva, kriminal, veliki promet, zagađen zrak, nedostatak parkova, sportskih i rekreacijskih objekata, čak i trotoara, čini fizičku aktivnost teškim izborom za mnogo ljudi.

Tjelesna aktivnost je bilo kakvo pokretanje tijela kojim se gubi energija (kalorije!). Jednostavno rečeno, to je – kretanje. Pri brzom hodanju, igri, vožnji bicikla, rolanju, plesanju, uspinjanju stepenicama, vježbanju u gimnastičkoj dvorani, trčanju, plivanju, krećete se za svoje zdravlje!

Bilo koja količina fizičke aktivnosti postići će da se bolje osjećate. Najmanja količina fizičke aktivnosti koja je potrebna za prevenciju bolesti jest 30 minuta dnevno. To ne mora značiti odlazak u teretanu nego i jednostavnije poduhvate – hodanje dvije stanice umjesto čekanja autobusa ili tramvaja; hodanje do posla, vježbanje na kućnom biciklu, košarka u dvorištu ili plesanje s ukućanima. Početnici bi trebali postepeno povećavati količinu fizičke aktivnosti.

Naravno, 30 minuta je minimum aktivnosti potreban za prevenciju bolesti, a svaka minuta više predstavlja veće ulaganje u svoje zdravlje.

Smanjite unos šećera

Bijeli šećer uzrokuje cijeli niz i fizičkih i emotivnih poremećaja. Klinička studija na adolescentima pokazala je da oni koji u svojoj prehrani imaju visoku količinu namirnica koje sadrže šećer vrlo često pokazuju  sljedeće oblike ponašanja: iritabilnost, promjene u raspoloženju, nestrpljivost, umor, depresiju, nesanicu te bolove u abdomenu.

Povezivanje konzumiranja šećera s poremećajima u ponašanju dokazano je u mnogim istraživanjima te se kao programi sprječavanja nasilja u školama predlažu i promjene u jelovnicima (popularna gazirana pića zamjenjuju se s prirodnim sokovima bez šećera, čokoladice se zamjenjuju sa svježim voćem i sl.)

Akne i bubljice, krvarenje iz desni, kvarenje zuba, učestale prehlade, glavobolje i migrene, dijabetes, depresija, astma, alergije, čir na želucu, menstrualni problemi, grčevi i sl. mogu se smanjiti ili potpuno nestati prestankom konzumiranja rafiniranog šećera i proizvoda koji ga sadrže.

Istraživanje provedeno na 100 žena (objavljeno u Journal of Reproductive Medicine, 1984.) pokazuje da je unošenje šećera, mliječnih proizvoda i umjetnih zaslađivača povezano s pojavom Candida vulvovaginitis. Nakon prehrane koja je isključila sve navedene namirnice 90% pacijentica nisu više imale simptome ove gljivične infekcije.

Šećer ima tendenciju da privremeno zaustavi lučenje želučanih sokova i na taj način ometa normalno funkcioniranje. Oni koji osjećaju pad energije oko deset ujutro i tri poslijepodne i žele uzeti nešto što će im podignuti energiju moraju promijeniti svoju prehranu jer pate od hipoglikemije (niske razine šećera u krvi) koja je direktna posljedica konzumiranja šećera. U suprotnom konstantno osjećaju umor, iritabilni su, imaju stalnu želju za slatkim, gube koncentraciju, imaju niski krvni pritisak itd. Ovi su simptomi poznati kao “sugar blues”.

Iz navedenog se vidi kako konzumiranje prevelike količine šećera donosi zaista puno opasnosti za naše zdravlje. Uprkos tome, mnogi i dalje ne uočavaju uzročno posljedičnu vezu između onog što jedemo i kako se osjećamo.

Usvojite zdrave navike

Kao zaključak svemu navedenom, obratite pažnju na svoje navike, i nezdrave navike mijenjajte u zdrave. Neka to bude vaša rezolucija koju ćete donijeti u Novoj godini.

IZVORI:

http://www.zzjzfbih.ba/nedovoljna-fizicka-aktivnost-javno-zdravstveni-problem/

www.nzjz-split.hr/casopis/022013/Casopis2_13web.pdf

http://www.laroche-posay.com.hr/

www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/307/1/

http://www.vecernji.hr/moje-zdravlje/okidac-za-bolesti-kronicna-neispavanost-steti-srcu-i-psihi-539513

Grupa autora. (2012) Alkohol – djelovanje i štetni učinci. Zagreb: Rabus media

Boban Pejić J. (2009) Prirodno i slatko. Zagreb: Planetopija

______________________________________________________________________

POKLANJAMO VitalPlus kalendar zdravlja 2016

 Poklon VitalPlus Kalendar zdravlja za 30 najsretnijih čitalaca koji popune našu anketu: www.vitalplus.ba/anketa.

______________________________________________________________________