Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prema broju pretilih osoba Bosna i Hercegovina je na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi. Upravo zato se sve više pažnje posvećuje prevenciji pretilosti kod djece
Piše: Nataša Šoštarić, nutricionistica
Pretilost je jedna od češćih bolesti 21. stoljeća, a koja dugoročno predstavlja osnovu za razvoj teških hroničnih oboljenja. Gotovo 20% djece i adolescenata u razvijenim zemljama danas ima prekomjernu tjelesnu težinu, a i Bosna i Hercegovina, nažalost, sve snažnije slijedi taj trend. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prema broju pretilih osoba Bosna i Hercegovina je na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi. Upravo zato se sve više pažnje posvećuje prevenciji pretilosti kod djece.
Na pretilost, osim prevelikog unosa energije i njene nedovoljne potrošnje, utječu i faktori poput genetskog naslijeđa, društveno-ekonomskog statusa, nivoa stresa i slično. U djetinjstvu ona značajno utječe na nivo samopouzdanja i odnosa prema vlastitom tijelu, a što može dovesti i do teških poremećaja u prehrani.
Zanimljiva je činjenica da dijete koje je pretilo istovremeno može biti pothranjeno. To znači da je njegov dnevni unos energije prekomjeran, dok je istovremeno unos mikronutrijentima – mineralima i vitaminima koji su nam svakodnevno potrebni, manjkav.
Najveći je problem što pretilost kod djece uveliko povećava rizik za razvijanje hroničnih bolesti u odrasloj dobi. Tako dugoročno ona može biti osnova za astmu, dijabetes, ali i neka druga teška oboljenja poput kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.
Užurbani način života roditeljima danas ostavlja malo vremena za promoviranje pravilnih prehrambenih navika svojoj djeci. Pravilan raspored obroka i porodično okupljanje za stolom nekada je bilo svakodnevica, a danas je rijetkost. Osim toga, djeci su lako dostupni izvori brze hrane i grickalice kao zamjena za hranjiv obrok.
Još jedan od faktora koji doprinosi pojavi pretilosti kod djece i mladih je nedostatak tjelesne aktivnosti. Procjenjuje se da adolescenti danas u prosjeku provode više od 4 sata dnevno ispred ekrana.
Postavlja se pitanje na koji način roditelji mogu utjecati na dijete koje već pati od prekomjerne tjelesne težine.
Čak i najmanja promjena može dovesti do velikih rezultata. Roditeljima koji imaju pretilo dijete savjetuje se da ga potaknu vlastitim primjerom te da kao porodica stvore zajedničke zdrave navike. Preporučuje se uvesti promjene poput redovnih porodičnih obroka te zajedničkih tjelesnih aktivnosti. Prilikom kupovine namirnica valja ograničiti kupovinu grickalica, slatkiša i sokova te potaknuti dijete da samo izabere voće ili povrće koje bi voljelo pojesti. Osim toga, istraživanje kompanije Nestlé pokazalo je kako djeca koja pomažu u pripremi obroka jedu značajno više povrća od djece koja ne učestvuju u kuhanju. Bitno je, također, obratiti pažnju na veličinu porcije koju serviramo djetetu, s obzirom da su potrebe djece znatno drugačije od potreba odraslih.
Nije lako promijeniti životne navike, čak ni kod djece. Stoga je potrebna motivacija, podrška i pozitivno okruženje, pogotovo kada su u pitanju djeca koja često ne razumiju iz kojeg razloga trebaju promijeniti dosadašnje navike. Ustrajnost roditelja i uključivanje cijele porodice u proces promjene prehrambenih navika jedini je način kako pravilno i dugoročno roditelj može utjecati na svoje dijete i osigurati mu dobre temelje da jednog dana bude zdrava odrasla osoba.
