Što više vremena mladi provode na društvenim medijima to su veće šanse da će postati depresivni, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Depression and Anxiety.
Ranije studije su istraživale potencijalno opasne učinke društvenih mreža na mentalno zdravlje. Jedna takva studija iz 2015. godine je pokazala da društvene mreže mogu izazvati anksioznost i depresiju, što može smanjiti kvalitet sna. Još jedna studija, objavljena ove godine, je upozorila da je prekomjerno korištenje društvenih mreža povezano s poremećajima spavanja.
Međutim, istraživači ovog najnovijeg istraživanja navode da su prethodne studije imale mješovite rezultate, bile ograničene malim uzorcima i fokusirane samo na pojedine društvene mreže, umjesto na ogroman broj platformi koje mladi danas koriste.
Najnovija studija, finansirana od strane Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a, prvo je nacionalno reprezentativno istraživanje koje je istražilo vezu između upotrebe društvenih medija – širok raspon različitih vrsta medija – i depresije.
U studiji naučnika Univerziteta u Pittsburghu je učestvovalo 1.787 osoba u dobi od 19 do 32 godina. Učesnici su popunjavali upitnike o učestalosti i količini vremena provedenog na društvenim medijima. U upitnicima su se nalazila pitanja o 11 najpopularnijih društvenih medija: Facebook, YouTube, Twitter, Google Plus, Instagram, Snaochat Reddit, Tumblr, Pinterest, Vine i LinkedIn. Istraživači su također koristili alate za procjenu depresije.
Utvrdili su da, u prosjeku, učesnici koriste različite oblike društvenih medija oko 30 puta sedmično, odnosno oko 60 minuta dnevno.
Istraživači su također otkrili vezu između količine vremena provedenog na društvenim medijima i rizika za razvoj depresije. Oni koji su najčešće provjeravali svoje društvene medije imali su 2,7 puta veće šanse da budu depresivni u odnosu na one koji su to radili rjeđe. Isto tako, učesnici koji su proveli najviše vremena na društvenim mrežama tokom sedmice su imali 1,7 puta veći rizik od depresije.
”Zato što su društveni mediji postali vrlo integrisana komponenta ljudske interakcije, veoma je bitno prepoznati važnost balansa, kako bi se uspostavilo pozitivno korištenje, a istovremeno bi se preusmjeravalo od problematične upotrebe”, kazao je Brian Primack, direktor Centra za istraživanje medija, tehnologije i zdravlja.
On i njegov tim tvrde da bi ovo otkriće moglo pomoći kliničkim intervencijama u liječenju depresije, za koju se smatra da bi mogla postati vodeći uzrok invalidnosti u razvijenim zemljama do 2030. godine.
Važno je napomenuti da ovi rezultati, iako su značajni, ne mogu utvrditi uzrok i posljedicu.
”Moguće je da se ljudi koji su već depresivni okreću društvenim medijima kako bi popunili prazninu”, pojasnila je autorica studije Lui yi Lin.
”Izloženost društvenim medijima može izazvati depresiju, koja zatim može dovesti do još veće potrebe za njima”, dodala je ona.
Stručnjaci upozoravaju kako izlaganje izrazito idealiziranih života vršnjaka na društvenim medijima izaziva osjećaj zavisti i iskrivljenog uvjerenja kako drugi vode sretnije i uspješnije živote.
Angažovanje u aktivnostima koje nemaju značaj na društvenemim medijima može stvoriti osjećaj ”uzalud potrošenog vremena” koji negativno utiče na raspoloženje.
Upotreba društvenih medija može pojačati ”ovisnost internetom”, predloženim psihijatrijskim stanjem koje je blisko povezano s depresijom.
Provođenje dosta vremena na društvenim medijima može povećati rizik od izloženosti cyber-maltretiranju ili drugim sličnim negativnim interakcijama, što također može dovesti do osjećaja depresije.
