Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se svakog 2. aprila širom svijeta. Osnovni cilj je podizanje svijesti o ovom složenom poremećaju, te o važnosti pružanja podrške autističnim osobama i njihovima porodicama.
Generalna skupština UN-a 2007. godine je usvojila rezoluciju kojom je 2. april proglašen Svjetskim danom svjesnosti o autizmu. Bilo je potrebno skrenuti pažnju javnosti na velike potrebe osoba sa ovim poremećajem kojima je neophodna podrška cijelog društva u svim oblastima – zdravstva, socijalne zaštite, odgoja i obrazovanja.
Iako se danas puno zna o autizmu, mali broj ljudi razumije šta znači živjeti život kao osoba sa poremećajem iz autističnog spektra. Zato se ove osobe veoma često suočavaju sa izolacijom i diskriminacijom u svojoj okolini, ali i u cjelokupnom društvu.
Tema ovogodišnjeg Dana svjesnosti o autizmu je ”Poštovanje, prihvatanje, uključivanje”. Želi se prenijeti poruka o potrebi prebacivanja fokusa sa SVJESNOSTI na PRIHVATANJE osoba sa autizmom, kao i promovisanje još većeg njihovog uključivanja i učešća u društvu.
Ideja je da se prenese pozitivna i optimistična poruka o autizmu, a kampanja će biti zasnovana na socijalnom modelu invaliditeta i imati pravno utemeljen pristup, pozivajući se na principe zapisane u Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom kako bi se stvorili uslovi za inkluzivno društvo.
Ključne poruke ovogodišnje kampanje su:
- Jedan posto ukupne populacije ima neki oblik poremećaja iz autističnog spektra.
- Razumijevanje osoba sa autizmom je prvi korak ka pristupačnom i inkluzivnom društvu.
- Osobe sa autizmom i Aspergerovim sindromom izgledaju kao da se ponašaju neuobičajeno.
- Osobe sa autizmom posjeduju mnoge skrivene vještine i talente. Važno je znati kako to iskoristiti i pomoći im da iskažu svoj puni potencijal.
- Razmislite o tome kako vaša zajednica, radno okruženje i škole mogu prijateljski dati šansu osobama sa autizmom da pokažu svoj pravi potencijal.
Autizam je komplekasn doživotni poremećaj mozga. Ovaj poremećaj, koji se javlja u ranom djetinjstvu, utiče na komunikaciju i socijalnu interakciju. Istraživanja su pokazala da se na 10.000 novorođene djece, rađa četiri do pet djece sa autizmom, a češće djeca muškog pola. Osobe sa autizmom imaju problem u učenju, počevši od ranog usvajanja osnovnih navika pa do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih vještina. Smetnje su najviše izražene u komunikaciji, u razumijevanju i prihvatanju pravila i zahtjeva koje socijalne situacije postavljaju, te usklađivanju sopstvenog ponašanja tim situacijama.
Autistični spektar je termin koji se danas koristi kako bi se ukazalo na postojanje velikog broja različitih oblika ispoljavanja autizma. Razvoj djece sa problemima iz autističnog spektra je često usporen i uvijek neujednačen. Smatra se da jedna od 100 osoba ima neki oblik poremećaja iz autističnog spektra.
Poremećaji iz autističnog spektra obuhvataju Autistični poremećaj, Rettov poremećaj, Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu, Aspergerov poremećaj, Pervazivni razvojni poremećaj neodređen, uključujući i atipični autizam.
Svaka osoba sa autizmom je jedinstvena. Većina djece sa autizmom je u nekim vještinama izrazito bolja nego u nekim drugim. Slabije razvijene vještine i sposobnosti više zaokupljaju našu pažnju dok one visoko razvijene obično ostaju zanemarene. Bez obzira na različite sposobnosti, ovladanost vještinama i znanjima i različitost ličnosti, sve osobe sa autizmom imaju teškoću da svijet oko sebe razumiju onako kako ga razumije većina ljudi. Ma koliko kontakt djeteta sa autizmom sa njegovom okolinom može da izgleda neobično, potreba za socijalnim kontaktom kod njih uvijek postoji.
Učestalost autizma je ista u svim sredinama bez obzira na rasnu, nacionalnu i etičku pripadnost, socijalni i ekonomski status. Iako ne postoji tačan podatak, smatra se da u BiH postoji oko 20.000 djece iz autističnog spektra.
