Svrha medicine je liječiti bolest, a ideal je spriječiti nastanak bolesti. Ako je bolest neizbježna, otkrivanje u ranom stadiju omogućuje uspješnije liječenje. Kasno postavljena dijagnoza najčešće je uvod u iskustvo trpljenja i boli te straha zbog dugotrajnijeg i neizvjesnijeg oporavka. Zbog bolje prevencije obolijevanja i ranije dijagnostike, u medicinskoj praksi je uobičajeno raditi preventivne sistematske preglede.
Šta je sistematski pregled?
To je kompletan, detaljni pregled tijela i većine organa (“od glave do pete”). Standardni sistematski pregled sastoji se od sljedećih elemenata:
- Klinički internistički pregled
- EKG
- RTG srca i pluća (na indikaciju)
- Pregled dojki (ultrazvuk za žene do 40 godina, mamografija za žene iznad 40 godina)
- UZV trbuha
- Ginekološki pregled, PAPA test i ginekološki UZV
- UZV prostate i PSA (kod muškaraca iznad 40 godina)
- Laboratorijske pretrage (KKS, glukoza, kreatinin, bilirubin, urati, CRP, ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol, trigliceridi, AST, ALT, GGT, ALP, kalij, natrij, kalcij, urin-test traka)
Ako se tokom sistematskog pregleda pojavi potreba za kontrolom od ranije prisutne bolesti ili se otkrije nova, predlaže se dopuna standardnog programa i obavljaju se dodatne pretrage ili dijagnostički postupci (npr. ako se nađe povišena koncentracija glukoze u krvi, određuje se HbA1c ili ako se nađe povećana štitnjača, određuje se koncentracija hormona štitnjače i radi se ultrazvuk štitnjače).
Zašto sistematski pregled?
Već je rečeno: radi ranog otkrivanja bolesti i pravovremenog liječenja. U današnje vrijeme, prema učestalosti i smrtnosti, na prvome mjestu su bolesti kardiovaskularnog sistema, a odmah nakon njih slijede maligne bolesti, potom bolesti dišnih putova, reumatske i druge bolesti.
Nezdrav način života, nepravilna prehrana, stres, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se faktorima rizika za nastanak ovih oboljenja. Sve veća učestalost povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine i povišenih masnoća u krvi dovode do oštećenja krvnih žila, infarkta miokarda, zatajivanja srca i moždanog udara. Nerijetko se faktori rizika ovih oboljenja, inače prikriveno prisutni mjesecima i godinama, otkriju prilikom sistematskog pregleda.
Uspjeh liječenja i prognoza malignih oboljenja (rak prostate u muškarca, rak dojke i maternice u žena, kolorektalni karcinom, karcinom želuca, rak pluća) značajno zavise od pravovremenog otkrivanja bolesti. Međutim, često se razvijaju podmuklo, bez ikakvih ili ozbiljnih simptoma. Osim naslijeđa, u faktore rizika pojave maligne bolesti također ubrajamo način života, prehrambene navike, tjelesnu (ne)aktivnost, pušenje te hronične bolesti. Redovni sistematski pregledi omogućuju pravovremeno otkrivanje nekih malignih promjena screening testovima (npr. određivanje koncentracije PSA u svih muškaraca starijih od 40 godina, pregled i ultrazvuk dojke u svih žena, određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 50 godina) ili ciljanom dijagnostikom u članova porodice osobe oboljele od karcinoma.
Koliko često treba raditi sistematski pregled?
Preporučeno je obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine, zavisno od dobi, zdravstvenog stanja ili postojanja faktora rizika. Starija životna dob, hronične bolesti, pozitivna porodična anamneza i postojanje drugih faktora rizika opravdavaju i češće sistematske preglede.
_______________________________________________________________________
Sistematski pregledi su dostupni u Poliklinici Sunce-Agram, na adresi Trg međunarodnog prijateljstva 20, u Sarajevu. (Info telefon: 033 755 547, Prijemi/odjave: 033 755 561, 033 755 560, E-mail: [email protected])
_______________________________________________________________________
