Svjetski dan borbe protiv dijabetesa se obilježava 14.novembra/studenog svake godine u više od 170 država svijeta, još od 1991. godine kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti, navodi se u današnjoj objavi Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je„ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju.

Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.

Upozoravajući podaci u Svijetu i BiH

Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u BiH od 1.000 stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih još uvijek ne znaju da imaju šećernu bolest.

U svijetu je registrovano oko 463 miliona osoba sa dijabetesom. U Evropi je oboljelo oko 59 miliona stanovnika. U svijetu čak 1,1 milion djece i adolescenata oboljelo od šećerne bolesti tip 1.

Smatra se da će do 2045. godine broj osoba sa dijabetesom u svijetu dostići 700 miliona.

Kako ističu iz INZ-a, simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje veomas poro zarastaju.

Ukoliko imate dijabetes treba da izbjegavate prženu i masnu hranu, te slatkiše, jedite više svježeg voća, vježbajte ili šetajte 30 minuta svaki dan, održavate tjelesnu težinu u granicama normale, javite se svake godine očnom ljekaru radi kontrole, svaki dan pratite i pregledajte stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodajte bosi, te ne konzumirajte duhan i alkohol.

Faktori i edukacija o bolesti

Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su starija životna dob preko 60 godina, muški spol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti), visok krvi pritisak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.

U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i bolesnik i članovi njegove porodice. Bolesnik i porodica moraju biti motivirani za učenje. Zdravstveni radnici bolesniku trebaju objasniti, a on treba zapamtiti i primjeniti savjete i upute. Važno se educirati o šećernoj bolesti, kažu u Institutu.

Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva regulisanje tjelesne težine i njeno svođenje na optimalne vrijednosti što ima značajan uticaj na smanjenje rizika obolijevanja od dijabetesa i pravovremeno upućuje na potencijalno povećanje rizika.

Važne činjenice o dijabetesu

• Najčešće komplikacije dijabetesa – sljepilo, srčani udar, bubrežna slabost, amputacije.
• Osobe sa dijebetesom se ne razlikuju od drugih – ne diskriminiši ih!
• Jedna od dvije osobe sa dijabetesom ne znaju da ga imaju – da li si i ti u riziku?
• Zdravim stilovima života može se prevenirati do 70 posto slučajeva dijabetesa tipa 2.
• Zdrava i uravnotežena ishrana uveliko smanjuje rizik za obolijevanje.