Maligni melanom spada u najsmrtonosnije tumore kože koji nastaju iz ćelija koje daju boju koži, melanocita. Na zlu glasu je zbog svoje brze sklonosti metastaziranju, kao i zbog slabog odgovora na liječenje u kasnijim fazama bolesti. (1)

Pripremila: Bedrana Kaletović

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da dva do tri miliona ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože. Broj novooboljelih se povećava čak do 7% svake godine, a od šest oboljelih u svijetu jedan je Europljanin. Ovakve brojke ukazuju da rak kože trebamo ozbiljno shvatiti naročito ukoliko kožu često izlažemo suncu ili imamo genetsku sklonost.

Ko treba obratiti pažnju?

Rak kože je češći kod osoba svijetle kože, plavih ili zelenih očiju, plavokosih ili crvenokosih. Najčešće se pojavljuje kod odraslih osoba, iako to nije isključivo pravilo. Podjednako je zastupljen u oba spola. Može se javiti bilo gdje na koži, ali se najčešće locira na koži grudnog koša i na nogama. Uz to se često lokalizuje u blizini mladeža ili drugih tamnih mrlja na koži. (2)

Šta je znak za uzbunu?

Melanom obično izgleda kao pigmentirana lezija kože, asimetričnih rubova, a karakteristično je da stalno raste i to površinski ili prema dubini i visini. Najčešće je tamnosmeđe boje, a može biti i crn, plav, bijel ili crven. Nije ga lako prepoznati na prvi pogled jer često izgleda slično kao mladež.

Gotovo svako ima mladeže, a većina mladeža su bezopasni. Ipak, osobe sa puno mladeža, naročito onih neobičnog oblika, a koji se smatraju rizičnim, trebaju ih jednom mjesečno pregledati i o svakoj uočenoj promjeni obavijestiti ljekara.

Najvažniji znak upozorenja melanoma je novi ili već postojeći mladež koji mijenja oblik, boju i veličinu, svrbi, boli ili krvari. (3)

Uzrok nastanka

Ograničeno izlaganje suncu je dobro jer UVB zraci stimulišu proizvodnju vitamina D3 važnog za dobro zdravlje, rast i jake kosti. Međutim, pored brojnih faktori rizika, rak kože najčešće uzrokuje predugo i nekontrolisano izlaganje sunčevom UV zračenju koje trajno oštećuje DNK i tkivo. (2)

Kako se dijagnostikuje i liječi melanom?

Ukoliko liječnik sumnja da je promjena na koži melanom, uzeće uzorak koji se potom šalje na patologiju kako bi se utvrdilo da li on sadrži ćelije raka. (4) U liječenju melanoma, zavisno od stadija bolesti, primjenjuje se hirurško odstranivanje, hemoterapija, imunološka, biološka i ciljana terapija; potporno liječenje nuspojava hemoterapijom i zračenjem, te liječenje u kliničkim ispitivanjima. (1)

Melanom se može brzo i bez upozorenja širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sistema ili putem krvi. Ukoliko metastazira, melanom se ponaša kao i svi ostali maligni tumori, pa je njegovo rano otkrivanje ključ za uspješno liječenje.

Uznapredovali, metastatski melanom slabo reaguje na hemoterapiju, stoga zahtjeva druge vrste liječenja. Ciljana terapija koristi tzv. pametne lijekove ili supstance za identifikaciju ili napad specifičnih stanica raka bez ugrožavanja normalnih, zdravih stanica. (1)

U BiH pametne lijekove pacijenti sami kupuju

U BiH je još od 2011. registrovan lijek vemurafenib koji se koristi za liječenje odraslih bolesnika s melanomom koji se proširio u druge dijelove tijela ili se ne može hirurški odstraniti. Prema rezultatima kliničkih ispitivanja, ovaj lijek smanjuje rizik od smrti za 63%. (5)

Isti lijek se nalazi na listi lijekova Fonda solidarnosti FBiH i dio je “Posebnog programa” te se njegovo korištenje odobrava po preporuci nadležnog doktora. Međutim, kako nam je u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH rečeno, prema trenutnoj finansijskoj situaciji Zavod ne raspolaže sa dostatnim sredstvima za lijekove sa posebnog programa, pa ovaj lijek pacijenti moraju sami kupovati.

Reference:

1. http://hlpr.hr/rak/

2. http://www.euromelanoma.org/

3. http://www.skincancer.org/

4. Klinika za kožne bolesti UKC Tuzla

5. http://www.jcancer.org/v06p0717.htm#B20