Melanom je jako zloćudan tumor koji se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, ne samo onome koji je izložen suncu. Više od 90 posto melanoma može se prepoznati golim okom, što poseban značaj daje samopregledima i zaštiti od sunca.

Piše: Dr. Hana Helppikangas

Klinka za dermatovenerologiju UKCS, Član odbora Međunardnog dermatoskopskog društva, inicijator i predstavnica Eurodermatoskopije za BiH, potpredsjednica Udruženja za prevenciju i borbu protiv melanoma ”Melanoma BiH”, dopredsjednica Prvog euro-azijskog melanoma kongresa i član uredništva Journal of  Pigmentary disorders.

Melanom je zloćudni tumor melanocita. Melanociti su ćelije kože koje proizvode melanin – pigment koji daje koži boju. Melanom spada među najzloćudnije tumore kože i sluznica. Karakterizira ga izrazita sklonost ranom limfogenom i hematogenom metastaziranju. Iako melanom čini samo 2-3% svih tumora kože, on je uzrok smrti u 75% slučajeva tumora kože. Budući da nastaje iz melanocita, može se naći na svim dijelovima tijela gdje su melanociti prisutni, ali najčešće se nalazi na koži.

Karakteristike melanoma

Melanom ima nepravilan oblik, često policikličan, granice su nepravilne, isprekidane, boja je šarena, dijelom crna, smeđa pa sve do bijele i crvene boje. Građa malignog melanoma može biti u ravni kože, iznad kože, od više dijelova nepravilno povezanih, sa mogućim ulceracijama i perutanjem površine. Veličina je različita, ali je uglavnom veća od 5 mm. Sve to ukazuje na šarolikost građe malignog melanoma, ali sa jednom zajedničkom karakteristikom, a to je nepravilnost. Maligni melanom može nastati na nepromijenjenoj koži (de novo) ili iz melanocitnih nevusa.

Riziko faktori za nastanak karcinoma kože

 – Ultraljubičasto zračenje: Izlaganje suncu može biti kontinuirano i intermitentno. Intermitentno izlaganje je povremeno, često vrlo intenzivno izlaganje (najčešće je to ljeti za vrijeme praznika) kod kojeg često dolazi do razvoja sunčanih opekotina i ono je posebno rizično za razvoj melanoma. Kontinuirano izlaganje suncu je cjelogodišnje i manje intenzivno, te je rizičnije za razvoj bazocelularnog i spinocelularnog karcinoma.

– Genetska podloga: Oko 5 do 12% bolesnika s melanomom ima pozitivnu porodičnu anamnezu, a neki od tih bolesnika imaju nasljednu mutaciju melanomskih gena.

– Tip kože: Najosjetljiviji na djelovanje UV zraka su ljudi s tipom kože I i II, a brojne epidemiološke studije pokazuju da upravo oni imaju i najveći rizik za razvoj melanoma i ne/melanomskih kožnih karcinoma. Tip I – tip kože kod kojeg se uvijek pojave opekotine i nikad pigmentacije. Najčešće kod osoba s izrazito svijetlom puti, crvenom kosom, plavim ili zelenim očima. Tip II – tip kože kod kojeg se obično pojave opekotine, a pigmentacija samo katkad.

– Pigmentni nevusi (mladeži): Važan rizični faktor za razvoj melanoma je broj nevusa na tijelu; rizik za razvoj melanoma raste gotovo linearno s brojem nevusa. Posebno je visok rizik za razvoj melanoma kod osoba s atipičnim ili displastičnim nevusima.

– ”Familijarni melanom” kod djece: Djeca koja u porodici imaju oboljele članove od melanoma, trebaju poseban oprez, zato što „familijarni melanom“ može da se pojavi u ranom životnom dobu. Iz tog razloga, preporučuje se roditeljima da rade redovne preglede dječije kože od rođenja pa dalje.

– Veliki mladeži nazvani “gigantski” mladeži, koji postoje po rođenju ili se pojave kratko poslije rođenja, poznati su kao kongenitalni gigantni mladeži ili nevusi. Svako novorođeno dijete sa velikim kongenitalnim mladežom mora biti pregledano kod dermatologa. Procjenjuje se da 3-10% ovakvih mladeža mogu preći u melanom. Melanomi koji nastaju iz ovih mladeža, u 50% slučajeva nastanu u prve tri godine života.

Prevencija raka kože

Sama prevencija zahtijeva niz aktivnosti među kojima je najvažnije probuditi svijest našem građanstvu o rizikofaktorima, ranim i redovnim pregledima kod dermatologa, samopregledima kao i pravilnoj zaštiti od sunca.

Ako je prepoznat i na vrijeme tretiran, melanom je gotovo uvijek izlječiv, ali ako to nije, jako brzo se širi (metastazira) na ostale organe.