Doslovno značenje biblioterapije je liječenje knjigama, odnosno terapija čitanjem. Ona smiruje osobu, ublažava stres kod ljudi, smanjuje napetost.

Pripremila: Jasmina Hadžić

Iako se pod terminom biblioterapija prvi put pojavila 30-ih godina prošlog stoljeća, postavši prihvaćena u psihologiji i psihijatriji, zapravo su za isceljujući učinak čitanja i pisane riječi znali još u Antičkoj Grčkoj. Tamo je na ulazu u biblioteke pisalo „lijek za dušu“ („apoteka za dušu“ ili „mjesto zacjeljivanja duše“).

Ono što biblioterapija želi postići jest uticati na čovjeka, ozdraviti ga, usmjeriti, obogatiti ili ohrabriti posredstvom pisane riječi. U širem smislu, biblioterapija može uključivati i druge medije (CD-i, DVD-i, sadržaji na internetu,…).

Kako knjiga ”liječi”

Ono po čemu se biblioterapija razlikuje od normalnog čitanja, su određeni uslovi pod kojima se provodi te koju vrstu pisanog djela koristi. Pacijentima, koji imaju neki problem, psihijatri znaju „propisati“ određeni klasik svjetske literature. Cilj je identifikacija pacijenta s književnim likom, zatim projekcija vlastitog ponašanja te na kraju katarza i uvid – kada čitatelj pomoću lika shvati kako se nositi sa svojim problemima i pitanjima.

Dobro odabrana knjiga obraća se čovjeku kao prijatelj, kao učitelj i kao podrška

Postoje tri poznate vrste biblioterapije: institucionalna, klinička (terapijska) i razvojna (edukacijska). Institucionalna se primjenjuje na psihičkom pacijentu (ili grupi) s timom psihijatara unutar institucije. Klinička je grupna terapija s osobama s emocionalnim i psihosocijalnim problemima te problemima u ponašanju, kao i osobama koje boluju od teških bolesti, kako bi se lakše nosile sa svojim stanjem. Razvojna biblioterapija je grupna aktivnost koja pomaže zdravim osobama da se nose s kriznim situacijama, svladavaju probleme, bolje upoznaju sebe i druge te se prilagode svojoj okolini.

Razvojna biblioterapija posebnu vrijednost ima u radu s djecom i omladinom, s obzirom da je to period života pun prekretnica, novih i nepoznatih situacija, kao i period kada je važno razviti vlastiti identitet, samopouzdanje, kreativnost, naučiti komunicirati, rješavati probleme i nositi se sa životnim krizama. Upravo ovdje do izražaja dolazi preventivna uloga biblioterapije: s obzirom da se provodi na zdravim pojedincima, njen je cilj spriječiti pojavu nezdravih stanja i ponašanja.

Lijek za dušu

„Ako imaš vrt i knjižnicu, imaš sve što ti je potrebno“, kazao je Ciceron, jedan od mnogih filozofa koji su smatrali da je čitanje sredstvo uspostave unutarnjeg mira i ravnoteže.

U današnjem svijetu kada nam pažnju zaokupljaju televizija, internet, a naročito društvene mreže i drugi produkti masovnih medija, ne smijemo zanemariti vrijednost knjige. Dobro odabrana knjiga obraća se čovjeku kao prijatelj, kao učitelj i kao podrška. Ona je tada u punom smislu „lijek za dušu“, kako su je vidjeli i stari Grci. Zato se za biblioterapiju može reći i da je ona „dobivanje prave knjige, u pravo vrijeme, za pravi problem“.

Dobrobiti biblioterapije:

– poboljšava koncentraciju
– unapređuje samopouzdanje
– pruža stimulaciju i motivaciju
– unapređuje socijalne vještine i razvija empatiju
– unapređuje kreativnost i samoizražavanje
– razvija vještine komunikacije i unapređuje razvoj govora
– unapređuje emocionalno dobro stanje
– povećava kvalitet života