U cijelom svijetu 28. septembar se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv bjesnila. Osnovni cilj je jačanje svijesti o opasnosti ove bolesti, koja je još uvijek smrtonosna u mnogim zemljama, kao i mjerama što efikasnije prevencije i kontrole.
Osnivači Svjetskog dana borbe protiv bjesnila su Globalni savez za kontrolu bjesnila, neprofitna organizacija iz Velike Britanije i Centar za prevenciju i kontorlu bolesti iz SAD-a, a obilježava se od 2007. godine kada je kao takav priznat od strane UN-a. Na ovaj dan 1895. godine umro je francuski hemičar i biolog Louis Pasteur, pronalazač vakcina protiv bjesnila, antraksa i crvenog vjetra.
Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv bjesnila je ”Okončajmo bjesnilo zajedno”. Nastoji se ukazati na važnost edukacije o uticaju bjesnila, kako ga spriječiti i kako iskorijeniti izvore bolesti širom svijeta.
Bjesnilo je smrtonosna, zarazna, virusna, bolest koja pogađa domaće i divlje životinje, kao i ljude. Virus se nalazi u slini zaražene životinje, a na čovjeka se prenosi ugrizom ili kontaktnim putem sa zaraženom mozgovinom, krvlju, slinom i drugim sekretima životinje koji u žrtvu mogu ući preko sitnih, neprimjetnih traumatskih ranica, posjekotina, preko sluznica oka, nosa i usta. Ugrizne rane u području glave i vrata posebno su opasne, jer je put virusa do mozga ugrižene osobe najkraći. Ne postoji način da se zaustavi napredovanje bolesti nakon što je bolest počela, a gotovo uvijek smrt nastaje u roku od dvije sedmice.
Postoje tri oblika bjesnila, prvi je tzv. urbana koju uglavnom prenose psi, drugi je tzv. silvatična koju većinom prenose divlje životinje, najčešće lisice i treći oblik bjesnila prenose šišmiši.
Bjesnilo je veliki javni zdravrstveni problem koji pogađa uglavnom ruralne, siromašne i marginalizovane populacije. Prema podacima i procjenama Svjetske zdravstvene organizacije ova bolest uzrokuje više od 55.000 smrtnih slučajeva godišnje. Gotovo 40 posto žrtava su djeca do 15 godina, a većinom u Africi i Aziji.
Osnovne mjere prevencije su: izbjegavanje kontakta s nepoznatim životinjama, posebno ako se čudno ponašaju, redovno vakcinisanje pasa i mačaka protiv bjesnila, spriječavanje kontakta kućnih ljubimaca s nepoznatim i divljim životinjama.
U slučaju ugriza životinje, ili bilo kakvog kontakta u vidu ogrebotine ili sa zaraženom slinom, kod koje postoji sumnja na bjesnilo, potrebno je odmah očistiti i oprati ranu, te što prije potražiti ljekarsku pomoć.
