Piše: Isidora Gordić, Podovi.org
Uprkos sve većem broju novih, vještačkih materijala koji se pojavljuju gotovo svakodnevno na planeti i pronalaze svoju primjenu u najrazličitijim segmentima ljudskog djelovanja i života, sve je jasnija tendencija okretanja ka prirodnim, održivim materijalima. Ovo je naročito vidljivo kada je riječ o proizvodima koji ulaze u domaćinstvo, posebno ako u njemu ima djece. Stoga uopšte ne čudi sve češća i veća upotreba sisala.
Sisal su prirodna vlakna velike dužine koja se dobijaju iz lišća biljke agave sisalane. Osim u Meksiku, odakle potiče, agava sisalana se gaji i na Haitiju i Kubi, Brazilu, Kini, Floridi, Indoneziji, Bahamima, ali i u istočnoj Africi i na Madagaskaru.
Primjena sisala je veoma raznorodna. Tradicionalno se upotrebljava za proizvodnju kanapa, konopaca, užadi i različitih vrsta prediva koja se, dalje, koriste za tkanje tepiha i drugih podnih obloga od sisala. Podne obloge, prvenstveno tepisi, napravljeni od sisala najčešće imaju podlogu napravljenu od lateksa koja omogućava dimenzijsku stabilnost i spriječava prodor prljavštine sa naličja. Ključna prednost sisala je njegova antistatičnost i odlična otpornost na habanje pa se može koristiti i na podlogama namijenjenim za intenzivnu upotrebu.
Odlično apsorbuje zvuk i prirodno je otporan na plamen, ali kao i većina prirodnih materijala, nije otporan na vlagu i upija je u visokom procentu što može izazvati oštećenja. Održavanje je vrlo jednostavno, dovoljno je redovno usisavanje pa podne obloge od sisala mogu trajati i do 10-12 godina.
Jedinstven prirodan izgled i neobičan taktilni doživljaj prilikom hodanja po oblogama od sisala obezbijedila su mu mjesto i u vrlo stilizovanim, pa čak i luksuznim enterijerima.
U tekstilnoj industriji se najviše koristi za pravljenje tekstila za poliranje jer je sisal dovoljno jak da može da ispolira čelik, ali, sa druge strane, i dovoljno mek da ga ne ošteti.
Sa stanovišta ekologije, sisal je besprekoran materijal i predstavlja obnovljivi izvor par excellance. Smatra se da može biti dio cjelovitog rješenja sveukupnog problema sa klimatskim promjenama. Tokom svog životnog ciklusa sisal apsorbuje značajno više ugljen-dioksida nego što ga proizvede. Prilikom prerade, otpad je minimalan i to gotovo u cjelosti organski i može se koristiti za stvaranje bioenergije, proizvodnju hrane za životinje, kao i za pravljenje materijala za gradnju ekoloških kuća.
