Kopriva je česta biljka u našim krajevima. Ubire se u proljeće, a osim što je ljekovita, može se koristiti i kao jelo.
Piše: Ivica Milun, mr.ph.
Još je 1928. godine naš poznati travar Sadik Sadiković u svojoj knjizi Narodno zdravlje između ostalog za koprivu napisao: ”Ko trpi na ulozima ili reumi, neka bolna mjesta dnevno išiba 2-3 puta svježim koprivama, zatim leći u krevet barem jedan sat”. Koristiti koprivu na ovakav način danas zasigurno neće niko, stoga donosimo ostale blagodati i načine korištenja ove biljke.
Gdje raste?
Kopriva raste kao korov uz grmlje, živice i ograde, po ruševinama i zapuštenom zemljištu, po rubovima šuma i šumskim čistinama. Najzdravija je ona kopriva koja raste u nenaseljenim i nezagađenim područjima.
Kad se bere i kako se čuva?
Korijenje koprive se skuplja u proljeće i jesen; lišće i vrhovi u proljeće; čitava stabljika cijelu godinu, a sjeme u augustu i septembru. Trava i list se sakupljaju prije cvjetanja, po suhom vremenu. Za berbu trave odrežu se vršni dijelovi koprive dužine oko 30 cm. Sjeme se sakuplja tako da se rukom s koprive skidaju rese u vrijeme zriobe sjemenja.
Trava i listovi se suše u sjeni, u tankom sloju, uz često prevrtanje da kopriva ne pocrni. Korijen se suši na suncu ili u sušarama.
Za šta služi?
Zbog velike količine kalija kopriva potiče izmokravanje (diuretičko djelovanje), te se koristi za ispiranje kod upala mokraćnih putova i pijeska u bubregu. Snižava povišen nivo šećera u krvi. Korijen se koristi kod otežanog mokrenja kod povećane prostate.
Kako se priprema?
Jednu do dvije čajne kašike mljevenog korijena stavimo u hladnu vodu, ugrijemo do ključanja i kuhamo još minut. Pripavak treba odstajati još 10 minuta, a pijemo 2-3 šolje nezaslađenog čaja dnevno. Ukoliko za pripremu koristimo suhe listove koprive, tada 3-4 čajne kašike listova prelijemo ključalom vodom, pustimo da odstoji, i pijemo nekoliko puta dnevno. Priprema se svježe.
Kao hrana
Mladi listovi se mogu koristiti kao hrana. Od koprive se može praviti sok, juha/čorba, uljevak/razljevak, pita, proja s koprivom. Može se kuhati sama ili sa špinatom kao prilog jelima.
Mjere opreza
Kod branja koprive treba biti oprezan jer može izazvati urtikariju (koprivnjača – pojava plikova na koži koji žare i svrbe). Stoga je branje potrebno obavljati u rukavicama.
Drugi nazivi
Latinski naziv za koprivu je Urtica dioica L., a u narodu je poznata kao žara i žigavica.
Reference:
-
Schafner, W. et al. (1999) Ljekovito bilje: kompendij. Leo Commerce. 3. izd. Rijeka: Leo Commerce.
-
Devetak, Z. (2004) Ljekovito bilje od znanja do branja: praktikum za berače ljekovitog bilja. Sarajevo: Econ i Šahinpašić.
-
Sadiković, S (2010) Narodno zdravlje. Zagreb: Europapress holding
-
Toplak Galle, K (2005.) Domaće ljekovito bilje. Zagreb: Mozaik knjiga