Search

Svjetski dan dijabetesa

Svjetski dan dijabetesa
Pripremila: B. Kaletović

Svjetski dan dijabetesa je prvi put obilježen 1991. godine s ciljem podizanja svijesti o dijabetesu: uzrocima, prevenciji i katastrofalnom efektu na ljudske živote i zdravstvene sisteme širom svijeta. Utemeljila ga je Internacionalna dijabetes federacija (IDF), a obilježava se 14. novembra/studenog – na rođendan Fredericka Bantinga, čiji je rad sa Charlesom Bestom doveo do otkrića inzulina davne 1921. godine.

wddlogoKampanju borbe protiv dijabetesa predstavlja logotip plavog kruga koji je usvojen 2007. nakon donošenja UN-ove Rezolucije o dijabetesu. Plavi krug je globalni simbol svijesti o dijabetesu, a značenje plavog kruga je pozitivno. U mnogim kulturama krug simbolizira život i zdravlje. Plava boja odražava nebo koje ujedinjuje sve narode i boju zastave Ujedinjenih naroda. Označava jedinstvo globalne dijabetes zajednice u odgovoru na pandemiju ove bolesti.

Pogled usmjeren na dijabetes

Tema Svjetskog dana šećerne bolesti 2016. je „Pogled usmjeren na dijabetes“ („Eyes on Diabetes“) odnosno akcenat svih ovogodišnjih aktivnosti i edukativni materijali su usredotočeni na promovisanje važnosti pregleda kako bi se osiguralo rano otkrivanje dijabetesa tipa 2 i liječenje, a sve u cilju smanjenja rizika od ozbiljnih komplikacija.

Opravdanost ovakog djelovanja očituje se u činjenici da je dijabetes ogroman i rastući trend: 415 miliona odraslih osoba živi s dijabetesom (prema procjenama IDF-a za 2015. godinu), a očekuje se da taj broj bude povećan na oko 642 miliona, što će u konačnici značiti da će do 2040. godine jedna od deset odraslih osoba imati dijabetes.

Naime, i Svjetski dan zdravlja, 7. april, ove je godine bio posvećen dijabetesu čija se raširenost u savremenom društvu može imenovati razmjerama epidemije koju prate teške zdravstvene posljedice, poput invalidnosti, komplikacije u pogledu srčanog i moždanog udara, amputacija i oštećenja vida.

Stručnjaci ukazuju da je prevencija bolesti ključna stoga je screening za dijabetes tipa 2 neophodan želimo li izbjeći bolest i smanjiti rizik od komplikacija. Dijagnostikovanje bolesti je važno, jer je jedna od dvije odrasle osobe s dijabetesom zapravo bez dijagnoze.

Mnogi ljudi žive s dijabetesom tipa 2 duži period bez da imaju spoznaju o svom zdravstevnom stanju. U momentu postavljanja dijagnoze, komplikacije dijabetesa mogu već biti prisutne, ali je važno znati da do 70% slučajeva dijabetesa tipa 2 može biti spriječeno ili čak odgođeno ukoliko se praktikuje zdraviji stil života. To bi u slučaju naše statistike s početka teksta značilo da na ovaj način možemo redukovati broj oboljelih do 160 miliona slučajeva do 2040. godine.

Loša prehrana i nedostatak fizičke aktivnosti su potencijalni faktor razvoja dijabetesa 2 u dječijem uzrastu u mnogim zemljama svijeta. Upravo na to upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ukazujući da ovaj podatak lako može postati razlogom globalnog javnozdravstvenog problema, a što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih troškova. Ne treba zanemariti podatak da 12% ukupne svjetske potrošnje na zdravstvo bude utrošeno na odrasle osobe s dijabetesom. Prevencija je svakako jeftinija i učinkovitija nego liječenje posljedica koje nisu morale ni da to postanu.

Prevencijom bi trebali biti obuhvaćeni svi jer nedijagnostikovane su osobe posebno podložne komplikaciji stanja, a to je označeno uzrokom značajnog broja invalidnosti i prerane smrti. Odgođena dijagnoza znači da mnogi ljudi s dijabetesom tipa 2 pate od najmanje jedne komplikacije čiji je uzrok neblagovremeno dijagnostikovan dijabetes.

Kontrolisanje dijabetesa i njegovih komplikacija započinje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a ono bi trebalo uključivati i nadzor dijabetičke retinopatije jer danas jedna od tri osobe s dijabetesom ima dijabetičku retinopatiju. Upravo rano otkrivanje i pravovremeno liječenje dijabetičke retinopatije može spriječiti gubitak vida, smanjiti troškove i uticaj dijabetesa na pojedince, njihove skrbnike i društvo. Dobra kontrola dijabetesa i upravljanje komplikacijama, može pomoći u sprečavanju oštećenja vida i sljepoće. U mnogim zemljama dijabetes je vodeći uzrok sljepoće, kardiovaskularnih bolesti, zatajenja rada bubrega i amputacije donjih ekstremiteta.

Ne dozvolite sebi da budete dio ove statistike – djelujte danas kako bi popravili svoje sutra!