Autoimune bolesti je veoma teško dijagnosticirati, jer su simptomi kod velikog broja različiti, nespecifični i konfuzni. Isto tako, liječenje je dosta raznoliko, a u nekim slučajevima tretmani se u potpunosti oslanjaju na promjene u ponašanju.

Kako piše Huffington Post, ovo je sedam važnih stvari koje biste trebali znati o tim zdravstvenim uslovima:

1. Autoimune bolesti izazivaju tjelo da se bori

Svi mi imamo imuni sistem, koji se sastoji od ćelija i organa koji se bore protiv bakterija i drugih stranih napadača. Kod zdrave osobe, tijelo odmah razumije razliku između ćelija koje su vaše i sigurne i ćelija koje su strane i protiv kojih bi se trebalo boriti. Kod ljudi sa autoimunom bolešću imuni sistem na pogrešan način napada zdrave ćelije. To može uticati na veliki broj funkcija organizma.

2. Postoji više od 80 vrsta autoimunih bolesti

Samo neke od njih su celijakija, Crohnova bolest, endometrioza, Guillain-Barreov sindrom, narkolepsija, psorijaza i rumatoidni artritis.

3. Autoimune bolesti su relativno česte

Prema procjenama Nacionalnog instituta za zdravlje, više od 23 miliona Amerikanaca boluje od neke autoimune bolesti. Toliko otprilike ima ljudi sa dijagnozom dijabetesa tipa 2. Međutim, American Autoimmune Related Diseases Association (AARDA)  procjenjuje da ih ustvari ima blizu 50 miliona. Specifične autoimune bolesti, sa druge strane, vrlo su rijetke. Na primjer, od autoimune bolesti vaskulitisa boluje samo 200.000 ljudi ili manje.

4. One mogu biti genetske

Postoje dokazi koji ukazuju na to da članovi porodice imaju veću vjerovatnoću da razviju iste ili slične autoimune bolesti. Ali geni ne čine cijelu sliku. Faktori okoline, pa čak i infekcije igraju veliku ulogu u pokretanju autoimunih bolesti kod osoba sa genetskom predispozicijom.

5. Simptomi autoimunih bolesti ponekad podsjećaju na alergijske reakcije.

I dok postoje neki dokazi koji povezuju genetske predispozicije i za alergije i za autoimune bolesti, pa čak i sugerišu da alergije mogu izazvati autoimune bolesti, radi se o dva različita zdravstvena stanja. Celijakija je jasan primjer, osoba sa alergijom na pšenicu i osoba sa celijakijom imaju slične simptome. Naime, kod oba slučaja ukloniće se gluten iz ishrane. Ali tijelo osobe sa alergijom na pšenicu ne napada samo sebe, radi se o spoljnom faktoru. Dodatna razlika između alergije i celijakije je i u tome što kod alergije ne nastaju značajnija oštećenja na crijevima.

6. Ponekad su potrebne godine da se odredi tačna dijagnoza

Za autoimune bolesti je veoma teško uspostaviti dijagnozu zbog različitih i nespecifičnih simptoma. Često se dešava da pacijenti moraju obići više specijalista prije nego dobiju pravu dijagnozu. Ponekad se desi da dijagnoza bude pogrešna. U većini slučajeva ne postoji nijedan pregled ili test koji može sa sigurnošću potvrditi autoimunu bolest.

7. Sindrom hroničnog umora i fibromialgija nisu autoimune bolesti

Oboje su često kategorisani kao takvi, jer imaju mnoge zajedničke simptome sa autoimunim bolestima, ali tehnički to nisu.