Šta su to moderni insulini, tj. insulinski analozi? Koji insulin je najbolji za mene? Šta još treba da pitam svoga doktora? Odgovore na ova i slična pitanja daje Edukacijski audio CD ”Moj život sa inzulinom” za osobe sa dijabetesom koji je realizovao magazin VitalPlus uz pomoć kompanije Novo Nordisk, s ciljem unapređenja prevencije komplikacija dijabetesa kroz poboljšanje komunikacije i saradnje pacijenata i zdravstvenih radnika u izboru i pridržavanju odgovarajuće terapije za dijabetes.
Za slušanje pritisnite strelicu:
Modul 07: Da li postoje različiti insulini?
Pripremila: Prof. dr. Snježana Popović-Pejičić
Da, u liječenju šećerne bolesti koriste se različiti tipovi i vrste insulina. Jedna podjela je prema brzini i trajanju djelovanja insulina. Postoje dugodjelujući insulini, koji se još nazivaju i bazalni insulini i oni djeluju 24 sata zadovoljavajući bazalne potrebe organizma za insulinom između obroka i tokom noći. Zatim postoje brzodjelujući insulini koji imaju kratko djelovanje, ali djeluju veoma brzo nakon uzimanja. Takvi insulini zadovoljavaju veće potrebe organizma za insulinom nakon uzimanja hrane, tj. obroka. Konačno, postoje predmiješani, odnosno premiks insulini koji su mješavina srednjedugodjelujućih i brzodjelujućih insulina i koji se uzimaju 2–3 puta dnevno.
Duga podjela insulina je prema porijeklu. Nekada su se koristili životinjski insulini – svinjski i goveđi, koji su kasnije zamijenjeni ljudskim ili takozvanim humanim insulinima. Daljim napredovanjem tehnologije usavršeni su tzv. moderni insulini koji imaju predvidivo djelovanje i sigurnost.
Šta su to moderni insulini, tj. insulinski analozi?
Danas se u liječenju šećerne bolesti koriste humani insulini i insulinski analozi tzv. moderni insulini. I humani insulini i analozi su sintetski/bioinžinjeringom dobijene verzije ljudskog insulina. Međutim, kod modernih insulina u njihovoj molekuli su zamijenjene pojedine aminokiseline, te im ove promjene omogućuju da sa jedne strane djeluju identično humanim insulinima, a da se s druge strane iz potkožnog tkiva apsorbuju, tj. da u krvotok ulaze predvidivo (ili ultrabrzo ili ultradugo). Na taj način, djelovanje insulina može biti mnogo sličnije djelovanju vlastitog inzulina i značajno doprinijeti dobroj kontroli šećera u krvi.
Moderni insulini – tzv. analogni insulini imaju prednost nad humanim insulinima zbog bržeg početka djelovanja, bržeg prodora u tkivo, dužeg djelovanja (bazalni insulini), manjeg rizika od hipoglikemija, posebno noćnih i manjeg dobitka na tjelesnoj težini, pri njihovoj upotrebi.
U poređenju sa humanim insulinima moderni insulini omogućavaju bolju ravnotežu između kontrole šećera u krvi i podnošljivosti. Pacijentov strah od hipoglikemije je smanjen, penovi za ubrizgavanje analoga olakšavaju primjenu insulina, a njihove farmakokinetičke osobine povećavaju fleksibilnost i komfor. Svi ovi faktori mogu poboljšati pridržavanje terapije, što samo po sebi može da snizi troškove liječenja.
Koji insulin je najbolji za mene?
Količina insulina koja vam je potrebna u jednom danu, te vrsta ili kombinacija vrste insulina koju koristite naziva se insulinskim režimom. Koji je režim bolji za Vas zavisi od tipa dijabetesa koji imate i Vašoj svakodnevnici.
Režim koji Vam je propisan pri dijagnostikovanju dijabetesa tipa 1 ili na početku uzimanja insulina za regulaciju dijabetesa tipa 2, vjerovatno neće biti trajan. Promjene u načinu života, kao što je novi posao ili teška bolest mogu značajno promijeniti Vašu potrebu za insulinom. Zajedno sa vašim ljekarom ćete odlučiti koji Vam režim u specifičnim okolnostima najbolje reguliše šećer u krvi.
Postoji više insulinskih režima koji se mogu primijeniti kod oboljelih od dijabetesa tipa 2, kao prvi korak nakon zatajenja peroralne terapije, tj. terapije tabletama. Najadnostavnija je tzv. BOT (bazal-oral) terapija, gdje se jednostavnim dodavanjem dugodjelujućeg insulinskog pripravka peroralnoj terapiji postiže ciljna vrijednost HbA1c u oko 60% slučajeva. Kao opcija postoji i uvođenje samo prandijalnih insulina – daju se brzodjelujući pripravci 2-4 puta na dan neposredno prije glavnih obroka.
Može se primjeniti i terapija sa dvjema ili trima dozama predmiješanih insulina u omjerima 30/70, 25/75 ili 50/50, ili se može odmah započeti sa bazal-bolus (intenziviranom) terapijom koja uključuje primjenu 1-2 doze dugodjelujućih ili srednjedugodjelujućih insulina u kombinaciji sa 3-5 injekcija brzodjelujućih insulina. Ovaj režim primjene insulina se preporučuje oboljelim od dijabetesa tipa 1 i predstavlja najdjelotvorniji oblik terapije, ali zahtijeva česte samokontrole i potrebu za relativno velikom edukacijom pacijenta.
Šta još treba da pitam svoga doktora?
Prije svega budite maksimalno otvoreni i iskreni prema svom doktoru. Kako bi Vam mogao savjetovati za Vas najbolju terapiju, veoma je bitno da ima dovoljno informacija o Vašim životnim navikama, posebno onim koje se tiču ishrane i fizičke aktivnosti.
Pitajte svog doktora da Vam objasni koje od dostupnih insulina bi Vam preporučio u skladu sa stadijem Vašeg oboljenja, dnevnim profilom šećera u krvi, vašim godinama, životnim navikama i stilom života.
Pitajte Vašeg doktora i kakvi su insulinski penovi za određene insuline – višekratni ili jednokratni, te koje su prednosti i nedostaci svakog od njih.
Otvoren razgovor sa doktorom vodi dobroj saradnji između pacijenta i doktora, kao i donošenju zajedničke odluke o najboljem načinu liječenja, sa ciljem dobre kontrole šećerne bolesti i sprječavanju nastanka hroničnih komplikacija.
Svi moduli Edukacijskog audio CD-a ‘’Moj život sa inzulinom’’ za osobe sa dijabetesom su dostupni i na internetu te ih možete poslušati i preuzeti ovdje. Realizaciju ovog edukativnog projekta pomogla je kompanija Novo Nordisk.
